od Remizijane. Od ove stanice išla je stara rimska trasa, severno od sela Velikog Suvodola obroncima Belave
Sa Belave se spušta Telovačka reka, mala po protoku, beznačajna ponornica. U gornjem toku, u šumama Belave
1 k., u Dojnoj mali 2 k. Cigani Karavlasi, davni doseljenici. Sedeli na opštinskom zemljištu zvanom Belava
ovoj oblasti, izvire u vrhu omanjeg proširenja u flišu, smeštenog između Šljivovičkog vrha i planine Belave
ovoj ogromnoj kamenoj pustinji za stočare i njihovo blago. Raznovrsni oblici karsta na Suvoj planini Belava
kod Sopoćana) i delimična salamanja (Mosor Kraljeva peć), međutim, potpuna otvaranja pećina, kao na Belavi
predstavljaju jame i ponore nekadašnjih pećinskih reka). Podzemni kraški reljef Širom Suve planine i Belave
dve bezimene jame, tipične zvekare, duboke 28 i 26 m, kao i jama Duboka propast, koja je duboka 30 m. Belava
Belopalanačkom kotlinom (središnim delomsrednjeg Ponišavlja) na zapadu.Usečena je u severni obod planine Belave
kamen, zatim se vraća putem do izvora zvanog Korita, pa ide na Gradište, produžava na Sedlar, zatim uz Belavu