slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "bogislav".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
o neutrinu i omogući će da se bolje razumeju rezultati budućih eksperimenata. Bogislav Marković: GREH, Feniks, Beograd 2002
Marković: GREH, Feniks, Beograd 2002 Bogislav Marković piše višeslojnu prozu koja odražava košmar savremenog življenja i čovjekovog (ne) snalaženja u haosu. U toj
samo je naizgled sâm, on je i dvojnik drugih pisaca i dvojnik je samom sebi. Inače se u djelu autor pojavljuje pod imenom Bogislav Hercfeld (Opisujem, opisujem) koji će se čak naći i u ruševinama Kineske ambasade (pogođene NATO bombama, nedavno,
turističke agencije Monix d. o. o. Beograd, licenca OTP br. 262 / 2010. Bogislava Markovića
agencije Monix d. o. o. Beograd, licenca OTP br. 262 / 2010. Bogislav Marković ponuđenim izborom priča naslovljenim Slovoslagač pokazuje ono što je retkim, i pravim, čitaocima i
odgrmeo je svoje. Nije potrebno prebrisati sve (pogotovu ne ono dobro) što je u literaturu hrupilo sa njim. Bogislav Marković nam se ukazuje kao pisac koji zna da simbiotički spoji na prvi pogled teško spojivo i da, pri tom, (p) ostane
simboličko-mitsku dimenziju. Kada, npr, u priči Kafkin poslednji san, Kafka umre, on kreće (briše se u pričama Bogislava Markovića svaka granica između smrti i života; živimo svoju smrt, smrtujemo vlastit život) po lek (svež vazduh i
, on je bio dvojezičan, rođeni prevodilac sna u život i obrnuto. Upravo to danas i ovde, u našoj književnosti, jeste Bogislav Marković. Pisac koji san prevodi u život i život prevodi u san. Dvosmerni prevodilac. Retki su i dragoceni pisci koji
i život prevodi u san. Dvosmerni prevodilac. Retki su i dragoceni pisci koji znaju i jezik sna. Znao ga je Kafka; zna ga i Bogislav Marković.
kod jednog od vodećih stručnjaka iz oblasti dečje neurologije, dr Jean Aicardi-a. Govori francuski i engleski jezik. Bogislav Marković
signalističkih ideja primenjenih u poeziji (Ilija Bakić, Dobrivoje Jevtić, Robert G. Tili) i prozi (Dragan Mandić, Bogislav Marković, Zdravko Krstanović, Dušan Stojković), no, kao po pravilu, najoriginalniji dometi su dosegnuti u
. Bogislav Marković piše roman o Smrti, to je Senka, koja je opis sveta. Život pomešan sa smrću, a da li je uopšte i moguće drukčije?
. Bogislav Marković, na način veličanstvene fuge, opisuje takvu egzistenciju. Život je kao ponjava, zakrpa od snova. Glavni
: O receptima za stizanje u raj (autor piše o pesničkoj zbirci Neonski zavrtanj Zvonka Sarića, koji je, uz njega samog, Bogislava Markovića i - neizbežnog - Miroljuba Todorovića, najagilniji, i najbolji, pisac aktualne srpske signalističke
Tucića, Prenatalni život (1997) i Vavilon (2001) Ilije Bakića, Hvatač duše (2003) Zvonka Sarića, Čistilište (2004) Bogislava Markovića / Bogislava Hercfelda. Pre Todorovićevih šatrovačkih priča Došetalo mi u uvo (2005), signalizam je