sedmom vaseljenskom saboru u Nikeji (787 g.) ikonoboračku jeres i obnovi obožavanje ikona, na veliku radost stranke bogomoljaca koji su u ovoj pobedi videli jemstvo bliske i potpune nezavisnosti crkve od države.
gladnog? Jesi li napojio žednog? Jesi li odenuo nagog? Jesi li obišao bolesnog? Sve to jeste zadatak i sveta dužnost bogomoljaca .
se, ali retko: jednom u nekoliko godina. Nisam znao ni za silu vere niti za silu pričešća. Kad dođe Božićni post, neko od bogomoljaca usavetova me da postim pa da se pričestim. Tako i učinim. Na Vavedenje te godine dođem u Žiču i primim sveto pričešće.
, još i barjak nacionalni sa krstom. ", reči su oca Antonija, izgovorene tridesetih godina prošlog veka na Saboru bogomoljaca u manastiru Divostin, zabeležene perom Svetog Vladike Nikolaja, mudrog pokrovitelja bogomoljačkog pokreta u
životom. Ali se oni ne plašahu toga, i sa suzama ga moljahu da im da blagoslov da se nastane kraj njega. Molbe usrdnih bogomoljaca umekšaše prepodobnog, i on pristade. I tog istog dana ovi bogomoljci počeše praviti sebi kolibe od slame. A kroz neko
je podsetio da je ovo selo koje danas preslavlja svoju slavu, dalo veliki broj monaha i monahinja, blagočestivih bogomoljaca koji su u vremena teška, uzimali torbicu i jevanđelje šireći reč Hristovu, čuvajući ideju Svetog Vladike Nikolaja.
gde se štampa bogomoljački časopis i druge poučne knjige; vreme kad se na kursevima školuju stotine najboljih bogomoljaca za misionare (narodne propovednike) takozvane »revnitelje Pravoslavlja«.
tj. na području Šabačko-valjevske eparhije. Već početkom dvadesetih godina ovoga veka nekoliko stotina samoniklih bogomoljaca nalazi svoje prirodno mesto u bratstvima PNHZ-e. Ilustracije radi navešćemo ovde svedočanstvo D. Tufegdžića o
PNHZ-e. Ilustracije radi navešćemo ovde svedočanstvo D. Tufegdžića o karakteristikama prvih mačvanskih bogomoljaca : »Njihov život nosi skoro pečat svetosti. Trpeljivi su prema uvredama koje često dolaze i od njihovih domaćih... Ne
se odevaju... Ne puše, umereni su u piću, pošteni su i ne kradu... Mnogo polažu na ispovest. To je uslov da se uđe u red bogomoljaca «...
izneto je dosta primera o haritativnoj delatnosti Pokreta. Crkva u selu Ravnaji kod B. Crkve podignuta je od strane bogomoljaca 1935. godine.
srpskog seljaka i radnika. Zabranjeni su i onemogućeni bogomoljački skupovi. Na razne načine život je izgubilo dosta bogomoljaca a pobijeni su i neki sveštenici koji su rukovodili bratstvima. Ugašena je bogomoljačka Centrala u Kragujevcu i
vrednosti. Bogomoljačka bratstva počinju da se polako gase i nestaju. Izumirala je plejada starih, proverenih bogomoljaca a slabo su se bratstvima priključivali novi, mlađi članovi.
misionarskih kurseva episkop Nikolaj organizovao je sabore Hrišćanske zajednice na kojima je dolazilo hiljadama bogomoljaca iz svih krajeva i na kojima je izuzev dva slučaja uvek prisustvovao i govorio vođa pokreta episkop Nikolaj. Pored
kladencu: "Doći će vreme, i već je nastalo, kada će se pravi bogomoljci moliti Bogu duhom i istinom, jer Otac hoće takvih bogomoljaca . Bog je duh; i koji mu se mole, duhom i istinom treba da se mole. "