broj značajnih podataka pružaju putopisci, koji su prolazili kroz ondašnju Srbiju, kao što je su bili Gijom Adam i de la Brokijer . Značajni podaci se mogu naći i u srednjovekovnim zakonskim spomenicima, manastirskim poveljama i popisima
ga 1429. god. kao čoveka sa još neprogrušanom bradom, lepa, i puna izraza. Francuski plemić Bertrandan de la Brokijer , koji je 1433. god. posetio despota, kaže za nj, da je bio "lep gospodin i krupan ". Ali sve što je taj čovek preduzimao
dukata danka i da im šalje po 1.000 - 2.000 opremljenih konjanika kao pomoćne čete u borbama sa jednim od svojih sinova. Brokijer je čuo kako je sultan govorio, da je iz Srbije "dobijao više konjanika nego što bi dobijao kad bi bila u njegovoj ruci ".
istoričara iz novobrdskih rudnika se dobijalo godišnje i do 5 do 6 tona srebra. Francuski putnik Bertrandon de la Brokijer je prolazeći 1433. godine kroz Srbiju, istakao da srpski despot dobija godišnje 200 000 dukata prihoda iz ovog bogatog
je on verovatno dostavljen na mišljenje. Brokijer , dvorski savetnik Filipa II, prolazivši 1432. kroz nišku varoš zabeležio da se nalazi u lepom kraju u kojem mnogo raste
su bili snabdeveni topovima i puškama. Njihov broj nije poznat. Burgundski diplomata i putopisac Bertrandon de la Brokijer je 1433. procenio da u grad može da stane 6.000 - 7.000 konjanika ali je stvarni broj branilaca bio daleko manji. U
Lazara (Kruševac) i despota Đurđa (Smederevo) svoju vinarsku tradiciju nasledili su iz tog vremena. Brokijer , vitez iz vinom poznate Burgundije koji je u XV veku putovao ka Carigradu, bio impresioniran vinogradima u Srbiji.
, tako i ostalih plemića, sagrađeni su od brvana (palis) i od drveta, beleže krstaški hroničari Burkard i Bertran de la Brokijer svoja zapažanja o srpskim kućama i palatama u XIV veku.
: Herodot, koji ploveći Isterom (Dunavom) pominje Brongos (Veliku Moravu) i Tribalsku dolinu, Bertrandon de la Brokijer u 15. veku, Evlija Čelebija u 17. veku, kao i više engleskih putopisaca iz 19. veka.
u, za srednji vek, poznim godinama, despot Đurđe je na okolinu ostavljao upečatljiv utisak. Francuski putopisac De la Brokijer posvedočio je da je bio visok i lep čovek, snažan, gospodskoga lica, guste, kratke brade, velikih brkova i duge kose.
, dobra hrana, a naročito dobra vina Brokijer , on je opisuje ovako. Između Kruševca i Varvarina bila je u to vreme granica između Srbije i Turske; kad je prešao - piše
gotovo bajkovite priče o bogatstvu Novog Brda, ali i Srbije uopšte. Tako francuski putopisac Bertrandon de la Brokijer beleži da srpski despot Đurđe Branković ima grad po imenu Novo Brdo toliko bogat zlatnom i srebrnom rudom da mu godišnje
do 21 čas. U knjizi čitamo tekstove o Despotu Stefanu Lazareviću osnivaču prestonice Kako je u 15. veku Bertradon de la Brokijer opisao despota Đurđa Brankovića i Beograd Savine verige Nikola Doksat de Morez graditelj beogradske tvrđave
. Ove su se šume održale i docnije, sve do prvih desetina 19 veka; o njima ima pomena u literaturi i u narodnom predanju. Brokijer , koji je u prvim desetinama 15 veka prošao kroz Srbiju, na putu od Palanke do Beograda je "prolazio kroz vrlo velike šume
uverene su da će ih nadvladati kreativni duh Japana, za koji su vaše škole najbolji primer. " Brokijer , 1432. godine je zapisao tu je jedna vaross, zvana Niš i u vrloje lepom kraju u kojem mnogo raste pirinač.