izvor za istoriju Crkve. Prevod priredio dr Goran Komar tokom 1998. godine. Knjiga trenutno na čuvanju u Episkopiji Zahumsko - hercegovačkoj i primorskoj (Ep. Atanasije). Bronzići se po starini vezuju uz planinsko selo Kameno koje je 18. vijeku stajalo u administrativnom opsegu Topaljske komunitadi a ranije u sastavu srpske župe Dračevice. U notama od soli države Novske, načinjenim između 1758. i 1799. godine, kao i popisu iz 1808. godine, Bronzići se upisuju i kao Ambrozovići i Bronzovići. Potiču prema predanju koje je zabilježio sveštenik S. Nakićenović, iz Zažablja kraj Popova polja odakle iseljavali ka Dubrovniku i Dračevici. Poznat je Vukašin Ambrozović savjetnik kod premjera zemljišta mletačkog guvernatora Herceg - Novog Peraštanina Ivana Burovića.

se po starini vezuju uz planinsko selo Kameno koje je 18. vijeku stajalo u administrativnom opsegu Topaljske komunitadi a ranije u sastavu srpske župe Dračevice. U notama od soli države Novske, načinjenim između 1758. i 1799. godine, kao i popisu iz 1808. godine, Bronzići se upisuju i kao Ambrozovići i Bronzovići. Potiču prema predanju koje je zabilježio sveštenik S. Nakićenović, iz Zažablja kraj Popova polja odakle iseljavali ka Dubrovniku i Dračevici. Poznat je Vukašin Ambrozović savjetnik kod premjera zemljišta mletačkog guvernatora Herceg - Novog Peraštanina Ivana Burovića. Bronzići su po starini u Kamenome živjeli u tri ili četiri kuće. U sredini 19. vijeka ekonomski je ojačao Nikola Bronzić koji je uspio u kupovini veoma značajnih nepokretnosti u selima Podi (posjedovao sopstveni mlin), Trebesin, Kameno, Topla i Sasovići. O tome su sačuvani kupoprodajni ugovori. Nikola je upamćen kao graditelj, i kuća pok. Janka i Nikole Bronzića u Kamenome, kao i kuća na Bronzića gumnu, izgrađene su njegovom rukom 1840., odnosno 1853. godine. On je, takođe, izgradio bistjernu za ovu kuću 1848. godine.

komunitadi a ranije u sastavu srpske župe Dračevice. U notama od soli države Novske, načinjenim između 1758. i 1799. godine, kao i popisu iz 1808. godine, Bronzići se upisuju i kao Ambrozovići i Bronzovići. Potiču prema predanju koje je zabilježio sveštenik S. Nakićenović, iz Zažablja kraj Popova polja odakle iseljavali ka Dubrovniku i Dračevici. Poznat je Vukašin Ambrozović savjetnik kod premjera zemljišta mletačkog guvernatora Herceg - Novog Peraštanina Ivana Burovića. Bronzići su po starini u Kamenome živjeli u tri ili četiri kuće. U sredini 19. vijeka ekonomski je ojačao Nikola Bronzić koji je uspio u kupovini veoma značajnih nepokretnosti u selima Podi (posjedovao sopstveni mlin), Trebesin, Kameno, Topla i Sasovići. O tome su sačuvani kupoprodajni ugovori. Nikola je upamćen kao graditelj, i kuća pok. Janka i Nikole Bronzića u Kamenome, kao i kuća na Bronzića gumnu, izgrađene su njegovom rukom 1840., odnosno 1853. godine. On je, takođe, izgradio bistjernu za ovu kuću 1848. godine. O svemu tome ostavio je urezane natpise sa svojim inicijalima na nadvratnicima kuća. Njegovi inicijali urezani su i na jednu

sveštenik S. Nakićenović, iz Zažablja kraj Popova polja odakle iseljavali ka Dubrovniku i Dračevici. Poznat je Vukašin Ambrozović savjetnik kod premjera zemljišta mletačkog guvernatora Herceg - Novog Peraštanina Ivana Burovića. Bronzići su po starini u Kamenome živjeli u tri ili četiri kuće. U sredini 19. vijeka ekonomski je ojačao Nikola Bronzić koji je uspio u kupovini veoma značajnih nepokretnosti u selima Podi (posjedovao sopstveni mlin), Trebesin, Kameno, Topla i Sasovići. O tome su sačuvani kupoprodajni ugovori. Nikola je upamćen kao graditelj, i kuća pok. Janka i Nikole Bronzića u Kamenome, kao i kuća na Bronzića gumnu, izgrađene su njegovom rukom 1840., odnosno 1853. godine. On je, takođe, izgradio bistjernu za ovu kuću 1848. godine. O svemu tome ostavio je urezane natpise sa svojim inicijalima na nadvratnicima kuća. Njegovi inicijali urezani su i na jednu stijenu u području Tople, u blizini starih kuća porodice Čeprnić. Zahvaljujući njegovome imetku i ulaganju u zemlju, u Kamenome se govorilo kako stari Bronzići kada izađu preko kućnoga praga mogu po svojoj zemlji stići do mora. Bronzići su po starini rod koji

polja odakle iseljavali ka Dubrovniku i Dračevici. Poznat je Vukašin Ambrozović savjetnik kod premjera zemljišta mletačkog guvernatora Herceg - Novog Peraštanina Ivana Burovića. Bronzići su po starini u Kamenome živjeli u tri ili četiri kuće. U sredini 19. vijeka ekonomski je ojačao Nikola Bronzić koji je uspio u kupovini veoma značajnih nepokretnosti u selima Podi (posjedovao sopstveni mlin), Trebesin, Kameno, Topla i Sasovići. O tome su sačuvani kupoprodajni ugovori. Nikola je upamćen kao graditelj, i kuća pok. Janka i Nikole Bronzića u Kamenome, kao i kuća na Bronzića gumnu, izgrađene su njegovom rukom 1840., odnosno 1853. godine. On je, takođe, izgradio bistjernu za ovu kuću 1848. godine. O svemu tome ostavio je urezane natpise sa svojim inicijalima na nadvratnicima kuća. Njegovi inicijali urezani su i na jednu stijenu u području Tople, u blizini starih kuća porodice Čeprnić. Zahvaljujući njegovome imetku i ulaganju u zemlju, u Kamenome se govorilo kako stari Bronzići kada izađu preko kućnoga praga mogu po svojoj zemlji stići do mora. Bronzići su po starini rod koji je pretežno bavio stočarstvom, a u novije

pok. Janka i Nikole Bronzića u Kamenome, kao i kuća na Bronzića gumnu, izgrađene su njegovom rukom 1840., odnosno 1853. godine. On je, takođe, izgradio bistjernu za ovu kuću 1848. godine. O svemu tome ostavio je urezane natpise sa svojim inicijalima na nadvratnicima kuća. Njegovi inicijali urezani su i na jednu stijenu u području Tople, u blizini starih kuća porodice Čeprnić. Zahvaljujući njegovome imetku i ulaganju u zemlju, u Kamenome se govorilo kako stari Bronzići kada izađu preko kućnoga praga mogu po svojoj zemlji stići do mora. Bronzići su po starini rod koji je pretežno bavio stočarstvom, a u novije vrijeme, iz kuće pok. Lazara Bronzića, kamenskog učitelja, dosta se djece školovalo za zanimanja u prosvjeti. Do nedavno je živio sveštenik Marko Bronzić koji je završio zadarsku bogosloviju i koji je živio u Kamenome. Čitulja Mateja Bronzića pripada savinskom zagranku ovoga roda koji je ovdje stajao u 18. vijeku i koji je iščezao. Note od soli države Novske, kao osnovni izvor za stanovništvo Dračevice u 18. vijeku, obavještavaju o savinskom zagranku Bronzića: Na prvog marča 1777. godine

, odnosno 1853. godine. On je, takođe, izgradio bistjernu za ovu kuću 1848. godine. O svemu tome ostavio je urezane natpise sa svojim inicijalima na nadvratnicima kuća. Njegovi inicijali urezani su i na jednu stijenu u području Tople, u blizini starih kuća porodice Čeprnić. Zahvaljujući njegovome imetku i ulaganju u zemlju, u Kamenome se govorilo kako stari Bronzići kada izađu preko kućnoga praga mogu po svojoj zemlji stići do mora. Bronzići su po starini rod koji je pretežno bavio stočarstvom, a u novije vrijeme, iz kuće pok. Lazara Bronzića , kamenskog učitelja, dosta se djece školovalo za zanimanja u prosvjeti. Do nedavno je živio sveštenik Marko Bronzić koji je završio zadarsku bogosloviju i koji je živio u Kamenome. Čitulja Mateja Bronzića pripada savinskom zagranku ovoga roda koji je ovdje stajao u 18. vijeku i koji je iščezao. Note od soli države Novske, kao osnovni izvor za stanovništvo Dračevice u 18. vijeku, obavještavaju o savinskom zagranku Bronzića: Na prvog marča 1777. godine, u Savini se ne javlja prezime Bronzić. Isto tako ni sljedeće 1772. godine. Međutim, 1789., pod

tome ostavio je urezane natpise sa svojim inicijalima na nadvratnicima kuća. Njegovi inicijali urezani su i na jednu stijenu u području Tople, u blizini starih kuća porodice Čeprnić. Zahvaljujući njegovome imetku i ulaganju u zemlju, u Kamenome se govorilo kako stari Bronzići kada izađu preko kućnoga praga mogu po svojoj zemlji stići do mora. Bronzići su po starini rod koji je pretežno bavio stočarstvom, a u novije vrijeme, iz kuće pok. Lazara Bronzića, kamenskog učitelja, dosta se djece školovalo za zanimanja u prosvjeti. Do nedavno je živio sveštenik Marko Bronzić koji je završio zadarsku bogosloviju i koji je živio u Kamenome. Čitulja Mateja Bronzića pripada savinskom zagranku ovoga roda koji je ovdje stajao u 18. vijeku i koji je iščezao. Note od soli države Novske, kao osnovni izvor za stanovništvo Dračevice u 18. vijeku, obavještavaju o savinskom zagranku Bronzića: Na prvog marča 1777. godine, u Savini se ne javlja prezime Bronzić. Isto tako ni sljedeće 1772. godine. Međutim, 1789., pod rednim brojem 24. javlja se M a t o Bronzović sa 5 članova obitelji. U popisnoj godini 1790. opet

su i na jednu stijenu u području Tople, u blizini starih kuća porodice Čeprnić. Zahvaljujući njegovome imetku i ulaganju u zemlju, u Kamenome se govorilo kako stari Bronzići kada izađu preko kućnoga praga mogu po svojoj zemlji stići do mora. Bronzići su po starini rod koji je pretežno bavio stočarstvom, a u novije vrijeme, iz kuće pok. Lazara Bronzića, kamenskog učitelja, dosta se djece školovalo za zanimanja u prosvjeti. Do nedavno je živio sveštenik Marko Bronzić koji je završio zadarsku bogosloviju i koji je živio u Kamenome. Čitulja Mateja Bronzića pripada savinskom zagranku ovoga roda koji je ovdje stajao u 18. vijeku i koji je iščezao. Note od soli države Novske, kao osnovni izvor za stanovništvo Dračevice u 18. vijeku, obavještavaju o savinskom zagranku Bronzića: Na prvog marča 1777. godine, u Savini se ne javlja prezime Bronzić. Isto tako ni sljedeće 1772. godine. Međutim, 1789., pod rednim brojem 24. javlja se M a t o Bronzović sa 5 članova obitelji. U popisnoj godini 1790. opet Mato B r o n c o v i ć, sa 5 članova,

svojoj zemlji stići do mora. Bronzići su po starini rod koji je pretežno bavio stočarstvom, a u novije vrijeme, iz kuće pok. Lazara Bronzića, kamenskog učitelja, dosta se djece školovalo za zanimanja u prosvjeti. Do nedavno je živio sveštenik Marko Bronzić koji je završio zadarsku bogosloviju i koji je živio u Kamenome. Čitulja Mateja Bronzića pripada savinskom zagranku ovoga roda koji je ovdje stajao u 18. vijeku i koji je iščezao. Note od soli države Novske, kao osnovni izvor za stanovništvo Dračevice u 18. vijeku, obavještavaju o savinskom zagranku Bronzića : Na prvog marča 1777. godine, u Savini se ne javlja prezime Bronzić. Isto tako ni sljedeće 1772. godine. Međutim, 1789., pod rednim brojem 24. javlja se M a t o Bronzović sa 5 članova obitelji. U popisnoj godini 1790. opet Mato B r o n c o v i ć, sa 5 članova, a 1793. godine ponavlja se ime Mato, ovaj put sa 4 člana familije. Upadljivo je da se u sve tri savinske note od soli ova familija fiksira na 24. rednom broju u popisu. U prethodnim

bavio stočarstvom, a u novije vrijeme, iz kuće pok. Lazara Bronzića, kamenskog učitelja, dosta se djece školovalo za zanimanja u prosvjeti. Do nedavno je živio sveštenik Marko Bronzić koji je završio zadarsku bogosloviju i koji je živio u Kamenome. Čitulja Mateja Bronzića pripada savinskom zagranku ovoga roda koji je ovdje stajao u 18. vijeku i koji je iščezao. Note od soli države Novske, kao osnovni izvor za stanovništvo Dračevice u 18. vijeku, obavještavaju o savinskom zagranku Bronzića: Na prvog marča 1777. godine, u Savini se ne javlja prezime Bronzić . Isto tako ni sljedeće 1772. godine. Međutim, 1789., pod rednim brojem 24. javlja se M a t o Bronzović sa 5 članova obitelji. U popisnoj godini 1790. opet Mato B r o n c o v i ć, sa 5 članova, a 1793. godine ponavlja se ime Mato, ovaj put sa 4 člana familije. Upadljivo je da se u sve tri savinske note od soli ova familija fiksira na 24. rednom broju u popisu. U prethodnim popisima nije moguće pronaći ime koje bi moglo ukazivati na prethodno prisustvo Bronzića u

prezime Bronzić. Isto tako ni sljedeće 1772. godine. Međutim, 1789., pod rednim brojem 24. javlja se M a t o Bronzović sa 5 članova obitelji. U popisnoj godini 1790. opet Mato B r o n c o v i ć, sa 5 članova, a 1793. godine ponavlja se ime Mato, ovaj put sa 4 člana familije. Upadljivo je da se u sve tri savinske note od soli ova familija fiksira na 24. rednom broju u popisu. U prethodnim popisima nije moguće pronaći ime koje bi moglo ukazivati na prethodno prisustvo Bronzića u ovome naselju. Može se, dakle, vjerovati da su Bronzići u Savinu uselili između 1772. i 1789. godine. Da li iz Kamenoga, gdje su posvjedočeni ranije, od Morejskog rata, to se ne može sigurno kazati.

, pod rednim brojem 24. javlja se M a t o Bronzović sa 5 članova obitelji. U popisnoj godini 1790. opet Mato B r o n c o v i ć, sa 5 članova, a 1793. godine ponavlja se ime Mato, ovaj put sa 4 člana familije. Upadljivo je da se u sve tri savinske note od soli ova familija fiksira na 24. rednom broju u popisu. U prethodnim popisima nije moguće pronaći ime koje bi moglo ukazivati na prethodno prisustvo Bronzića u ovome naselju. Može se, dakle, vjerovati da su Bronzići u Savinu uselili između 1772. i 1789. godine. Da li iz Kamenoga, gdje su posvjedočeni ranije, od Morejskog rata, to se ne može sigurno kazati.

. Ovi podaci su veoma zanimljivi, ne samo zbog rasvjetljavanja rasporeda ovoga roda u Dračevici, već i zbog budućeg rasvjetljavanja eventualnih starih veza sa peraštanskim Bronzama, veoma značajnom familijom koja je nosilac jedne od 12 kazada. Upadljivo je tome pravcu je izvjesno preklapanje imena. No, vratimo se Notama od soli Topaljske parohije. Nota od soli za 1750. godinu, uključuje Antona B r o n z u, na rednom mjestu 138., sa 4 člana obitelji. Ime ovoga Bronzića je Anton a ne Antun U 1758. godini javlja se opet Anton Bronzić sa bratom i 6 članova obitelji. Ovoga puta prezime je ispisano formatom sa "ić ". Interesantno je da su u narednim topaljskim notama ne pominju Bronzići koji su vjerovatno iselili iz Tople. No, valja voditi računa da su prve dvije note od soli Topaljske parohije obuhvatale i selo Savinu, pa nije sigurno da su Bronzići stajali u naselju Topla.

veoma značajnom familijom koja je nosilac jedne od 12 kazada. Upadljivo je tome pravcu je izvjesno preklapanje imena. No, vratimo se Notama od soli Topaljske parohije. Nota od soli za 1750. godinu, uključuje Antona B r o n z u, na rednom mjestu 138., sa 4 člana obitelji. Ime ovoga Bronzića je Anton a ne Antun U 1758. godini javlja se opet Anton Bronzić sa bratom i 6 članova obitelji. Ovoga puta prezime je ispisano formatom sa "ić ". Interesantno je da su u narednim topaljskim notama ne pominju Bronzići koji su vjerovatno iselili iz Tople. No, valja voditi računa da su prve dvije note od soli Topaljske parohije obuhvatale i selo Savinu, pa nije sigurno da su Bronzići stajali u naselju Topla.

bronzić

O piškotih in zasebnosti

Nastavitve piškotkov