padu pasce. Crnotravci su sami otisli iz svog zavicaja, godinama se ponosili time ali ne misle da se vrate. Oni najbolje znaju zasto je to tako i neka niko ne ocekuje da ce se stanovnici na primer Batajnice naseliti u Crnoj Travi. Kuknjava nad odumaranjem nekog mesta je uzaludna. Ljudi tokom cele istorije migriraju od losijeg ka boljem i tu nema nista cudno . Darkovce u Crnoj Travi. U ovom kraju postoje prirodni resursi lekovitog bilja, gljiva da drzava je preko poljoprivrednog minstarstva trebalo da ulozi i na stvaranju mini farma ovaca i krava, a jos postoji velika mogucnost etno turizma kada bih se uredila infrastruktura. Ovakvo je stajnje kakvo jer dosada svi ministri dosada / bilo koje vlasti / su vodili partisku politiku a ne drzavnu u pogledu ravnomernog razvoja Juga Srbije. Pisac ovog teksta ceo svoj radni i zivotni vek proveo u
potvrdu, kada je rec o crnotravskom govoru. No, ne ispustimo iz vida da se Vukadinoviceva studija bavi i govorom Vlasine, kome pripadaju i neka naselja crnotravske opštine . Darkovca ), dok su, s druge strane Cemernika, naselja južnomoravskog govornog tipa. Crnotravski govor se bukvalno uklinio izmedu dva govorna tipa prizrensko-timocke dijalekatske oblasti .
, Jovanovci sa zaseocima, Stepanovci, Crvenkovci, Žutini / Žutinci, Samcekinci, Obradovci, Brod sa zaseocima s obe strane Vlasine, Dobro Polje sa zaseocima, Bistrica, Kozilo, Vus, Gornje i Donje Gare, Ostrozub, Ruplje s okolnim selima, Bankovci, Pavlicini, te selo Mlacište sa Bajincima. Granicna sela crnotravskog govora prema timocko-lužnickoj govornoj zoni, na istoku, su: Zlatanci sa svojim zaseocima, Todorovci sa zaseocima, zapadni deo mahala sela Darkovca : Terzijini, Džokini, Košarci, Severinkini ( Mišini ), Petkovi ( Rid ), Debeli Del, Livade, Zlatanovi, Darkovce ( centar ) i selo Krivi Del, a na jugu zaselak Kucišnjak ispod Golemog Cemernika. Sa moravskim govornim tipom granice se sela crnotravskog govora na obodu Grdelicke klisure: Borovik, Mackatica, Lebet, Mrkovica ( Guzevje kod A. Belica ), Crveni Breg i Novo Selo .
svetskog rata bila najveća u vlasotinačkom srezu. Stanovnici su dobijali imena na različite načine: Jarčevci po čuvanju jaraca, Suvopuci po ciglarskom zanatu, Kušinci po psu Kusu, Čalakovci po pčelama, a Jankovici po hajduku Janku, koji je sahranjen pored kruševačke crkve. Bio je veoma razvijen i lokalno stanovništvo često je ubeđivalo sebe Ja sam kao Janko. Žitelji Kruševice u potpuno su doseljeni sa strane iz Makedonije, ali i Vučja, kraj Leskovca, Babušnice , Darkovca , Kozila, Preslapa i sa Kosova i Metohije .
gde je Selište, bilo je po predanju oko sedamdeset papudžija. Papuče su radili od teleće, ovčje i kozje kože. Šišarke, kojih ovde u izobilju ima, služile su im kao štavilo za kožu. Svoje proizvode nosili su i prodavali na sve strane po vašarima ( panađurima ). Ova radionica je iz nepoznatih razloga prestala da radi i stanovništvo se raselilo na okolnim kosama. idi na sadržaj ... Darkovce . Prema predanju selo Darkovce bilo je naseljeno na, , stancu između Srednje i Antunove doline. Turci su držali ovo selo, nastanjeno u doba Traka od Crnotravaca na okupu. Lakše su ih tako mogli držati u pokornosti i pozivati na rad u majdanima. To centralno selo se i danas zove Selište. Tu su danas: mesna kancelarija, škola, prodavnica, kafana i dom kulture. Stanovnici sela Darkovca bavili su se rudarskim radom i kamičarskim zanatom. Bili su nenadmašni majstori za izradu
oko sedamdeset papudžija. Papuče su radili od teleće, ovčje i kozje kože. Šišarke, kojih ovde u izobilju ima, služile su im kao štavilo za kožu. Svoje proizvode nosili su i prodavali na sve strane po vašarima ( panađurima ). Ova radionica je iz nepoznatih razloga prestala da radi i stanovništvo se raselilo na okolnim kosama. idi na sadržaj ... Darkovce bilo je naseljeno na, , stancu između Srednje i Antunove doline. Turci su držali ovo selo, nastanjeno u doba Traka od Crnotravaca na okupu. Lakše su ih tako mogli držati u pokornosti i pozivati na rad u majdanima. To centralno selo se i danas zove Selište. Tu su danas: mesna kancelarija, škola, prodavnica, kafana i dom kulture. Stanovnici sela Darkovca bavili su se rudarskim radom i kamičarskim zanatom. Bili su nenadmašni majstori za izradu kamenova za mlinove i vodenice .
¶ Darkovca bavili su se rudarskim radom i kamičarskim zanatom. Bili su nenadmašni majstori za izradu kamenova za mlinove i vodenice. Kažu da su se ovim zanimanjem bavili još u, , jerinska vremena. Aprila 1907. godine Bugari su za izvoz ovog kamena povećali carinu od 60 dinarskih para za dva kamena (, , čiv ) na 12 dinara i 60 dinarskih para, te su time prekinuli ovu tradiciju. Inače Darkovčani su od oslobođenja od Turaka priznati neimari i drvodelje. Ovim zanatom se mnogi i danas bave. idi
Kruševica je imalo 1206 stanovnika u 188 domova ( kuća ). 16 meštana je znalo da piše i čita, više nego tada u Crnoj Travi. Prema broju pismenih je bila na trećem mestu posle Vlasotinca i Šišave u vlasotinačkom srezu. U selu 1939. godine živi 1011 stanovnika u 127 domova, a posle Drugog svetskog rata se smanjuje taj broj, da bi prema popisu iz 1991. godine se smanjio na 778 ljudi . Darkovca : Anđelkovići, Veljkovići ( gde su se prethodno se naselili iz Makedonije ), Jovancini, Meckari, Miljkovići, Radenkovci i Tovaci .