slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "despinić".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
. U noći između utorka i srede očekuje se osveženje sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, a zatim do 10. avgusta nestabilno sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom kaže Despinić .
na bogato ukrašenim papirima. Despinića iz Kovina, koja svedoči o trgovini sa obe strane Dunava tokom čitavog 19. veka, kao i rukopisna zaostavština Milana Jovanovića Stojimirovića i drugi spisi.
, čak i iz Italije, ali ne i iz Boke. Despinić iz Herceg-Novog. Pominjan je i kao Krsto Bokez, i Krsto Novljanin. Prvi dobrovoljac je s pravom zaslužio da mu ukažu visoku čast i odrede za prvog barjaktara na
, jer je uvijek najdelikatnije bilo postaviti barjaktara. Najmanje je otpora kad je barjaktar iz nekog drugog kraja, ali pod uslovom da je provjereni junak. Krsto Despinić je bio i lijep momak od 28 godina, kršan, za glavu viši od prosječnih boraca, prava "dika od đetića ". Stigao je u blistavoj narodnoj nošnji sa zlatnim tokama, kao
prosječnih boraca, prava "dika od đetića ". Stigao je u blistavoj narodnoj nošnji sa zlatnim tokama, kao naručen za barjaktara. Despinić je opravdao povjerenje i dokazao da zaslužuje ukazanu mu počast. U bataljonu vojvode Milentija Perovića, kao barjaktar prve čete, zadržao se samo tri dana. Bio je
nije morao biti sa oficirskim činom, pa je tu čast svak priželjkivao. Opet je bilo najprostije rješenje premjestiti već imenovanog barjaktara. Tako je Krsto Despinić , prvi dobrovoljac i prvi barjaktar na trebinjskom ratištu, dostigao još jedan rekord: za samo tri dana bio je barjaktar u dvije čete raznih jedinica.
, položaj je onoga čiji je barjak. Dok su se po unaprijed određenom redoslijedu povlačili jedan po jedan Stevanov borac, ostali su održavali vatrena dejstva. Krsto Despinić je bio u zaklonu, ali je visoko uzdizao i prkosno mahao svojom zastavom. Skretao je pažnju Turaka na zastavu koja je ostala potpuno izrešetana. Tako je izdržao sve dok
pripremaju neku zamku, oprezno su se približavali. Tim prije, što je konjica posebno osjetljiva u krševitom terenu na iznenadnu paljbu vatrenog oružja. Krsto Despinić je čekao da se konjanici sasvim približe, a onda je pokazao neviđeno junaštvo. Iskočio je iz zaklona, njegova puška je gruhnula i sa konja se stropoštao najbliži
tokom povlačenja. Turci su dobili ovu bitku, ali uz cijenu od 25 mrtvih i 34 ranjena. Podnijeli bi još veće žrtve da je bilo koordinacije i sloge u ustaničkim redovima. Despinići potiču od hercegovačkog bratstva Čukvasa (ranije Zotovići). U Herceg - Novi su prvi stigli Ilija i Petar Despinić u zbjegu sa vladikom Savatijem. Petar Despinić se
bilo koordinacije i sloge u ustaničkim redovima. Despinić u zbjegu sa vladikom Savatijem. Petar Despinić se proslavio kao junak u krvavoj borbi protiv Topal - paše na Kamenome. Petrovim stopama je pošao i Krsto Despinić.
. Despinić se proslavio kao junak u krvavoj borbi protiv Topal - paše na Kamenome. Petrovim stopama je pošao i Krsto Despinić. Krsto se pominje i u istoriografskoj literaturi,
Petar Despinić u zbjegu sa vladikom Savatijem. Petar Despinić se proslavio kao junak u krvavoj borbi protiv Topal - paše na Kamenome. Petrovim stopama je pošao i Krsto Despinić . Krsto se pominje i u istoriografskoj literaturi, ali ga tamo, zbog nadimka "Bokez" i "Novljanin ", brkaju sa istoimenim drugim ustaničkim barjaktarom iz Boke,
, a da ni sami ne mogu dati odgovor: zašto? Slika ubijanja stalno nas prati, ubijanje gledamo, o njemu pričamo, događaje prepričavamo svaki iz svoga mesta. Despinić iz Klokočevca kod Bjelovara priča nam o streljanju Srba u Gudovcu:
Srbiju će zahvatiti ledeni talas, a temperatura vazduha kretaće se od minus osam do minus 12 stepeni, rekla je prognostičar Hidrometeorološkog zavoda Milica Despinić .
oblasti Smederevske i Požarevačke i južnog Banata u periodu stvaranja i preporoda srpske države u prvoj polovini 19. veka pruža Pavlovićeva knjiga Arhiva Arona Despinića o trgovini Srbije i Austrije, rađena na osnovu obimne građe, koju je Muzej u Smederevu otkupio.