magmatskih stena na velikom delu prostora Srbije (andeziti, daciti, trahiti, rioliti, peridotiti, graniti, gabro, dijabazi , pegmatiti, bazalti i dr.). Vulkanski rad je pratio čitavu geološku istoriju, a završio se krajem tercijara (pre oko
, ali njihove rezerve nisu detaljno istražene. Na prostoru Sirovitišta Javorski rid evidentirani su gabro dijabazi paleozojske starosti, a bigar (siga) kod Temske i Krupca.
. U sastav dijabazrožnačke formacije ulaze magmatske i sedimentne stene. Od magmatskih stena najzastupljeniji su dijabazi , spiliti i porfiriti, a zatim gabrovi, doleriti i melafiri, dok se od sedimentnih stena najčešće javljaju peščari i
i porfiriti, a zatim gabrovi, doleriti i melafiri, dok se od sedimentnih stena najčešće javljaju peščari i rožnaci. Dijabazi i spiliti su submarinski izlivi sinhroni sa sedimentima u koje su se izlili. U obodnim delovima sadrže interkalacije
izlivi sinhroni sa sedimentima u koje su se izlili. U obodnim delovima sadrže interkalacije rožnaca i glinaca. Dijabazi su izgrađeni od alterisanog plagioklasa i monokliničnog piroksena, najčešće transformisanog u sekundarni amfibol