brojem protokola 46. Što ugrožava pretpostavku da se pisac dnevnika u Dragomance doselio tek 22.09.1916. Osim ako mu bolnica, što je verovatnije, nije
? Ili da je iz Zavojišta ne operisan otposlat negde u bestragiju a ne u Dragomance ?
, iziđoh. Nije mi išlo u glavu da se toliki broj aeroplana uputio na Dragomance . Do duše na 100 metara od nas je skladište municije i eksploziva, ali mi
ne ide, niti raspravlja. Ni da je Prestolonaslednik često dolazio u Dragomance , ranjenike po imenima pamtio i oslovljavao.
samo jedan Prestolonaslednikov dolazak: 20.04.1917.: Sinoć došao u Dragomance Prestolonaslednik, a jutros je na frontu Druge Armije.)
uputi u Solun, ali je pisac dnevnika odgovorio da bi bolje bilo da u Dragomance dođe doktor Žarko Trpković, da tog ranjenika pregleda, jer nismo radi
ležao i bilo mu je dobro, premešten je u Prvu hiruršku poljsku bolnicu u Dragomance s toga, što je zavojište došlo pod artiljerijsku vatru. Iako je put do
armijske bolnice, te se pridodaje Drugoj srpskoj armiji i upućuje u Dragomance ...
oskudni tragovi, ipak, kazuju da je kontesa Šaban de la Palis napustila Dragomance tek 1. januara 1917. godine; tek kada se baš sasvim uverila da Prvoj
1917. Dragomance . No i ta, i fotografija protivavionskog topa na položaju iznad bolnice
Petrović, mogao da se tuče i bez toga. Dragomance 1918. godine
se, dok rat besni a po Srbiji traju pljačke, nije sedelo u Parizu, te ga u Dragomance pozvao Radovan Danić, jer oni behu u srodstvu? Moguće je i da je Jevrem
protivurečja; ali je očev vapaj postepeno prelazio u krivicu. Dragomance je valjalo naći. Nije se stiglo. Docnije nesta i onog obeležja pored
komande, najboljem srpskom vojnom hirurgu dr Mihailu Petroviću, u Dragomance , bezmalo kao već beznadežan slučaj. U toj selendri je, osim bolnice sa
poreklo nije krio? Ipak mu odrasle dve kćeri i već udate, ne upamtiše ni Dragomance , ni ime pradedino.