slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "duglazija".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
staništa. Kao konačan zaključak, na kraju ovog izlaganja naglašeno je da je u veštački podignutim sastojinama duglazije , smrče i crnog bora na ovom području, kao uzgojni cilj, potrebno izvršiti derekonstrukciju, tj., vratiti autohtonu
na staništu planinske bukve i ugroženosti veštačkih sastojina od različitih abiotičkih i biotičkih faktora. Duglazija i smrča su, u odnosu na izdanačku bukvu i crni bor, pokazale bolje rezultate u pogledu proizvodnosti, ostvarenih
preživljavanja, pri čemu je najveći procenat evidentiran kod srpskih, hrvatskih i bosanskih provenijencija. Duglazija (Pseudotsuga menziessii / Mirb. / Franco) kao egzotična vrsta zahteva testiranje provenijencija pre introdukcije
, koji su cilj ovog rada. Iz tog razloga u Srbiji su osnovana dva provenijenična testa sa 20 provenijencija duglazije sa originalnim poreklom iz Severne Amerike.U cilju bližeg upoznavanja efekta interakcije stanišnih uslova
cilju bližeg upoznavanja efekta interakcije stanišnih uslova lokacija gde su osnovani provenijenični testove duglazije u Srbiji na metrička svojstva četina, obavljena je dvofaktorijalna analiza varijanse. Prema razultatima anlize
ovakvog zaključka došlo se na osnovu poređenja starosti većeg broja primeraka: bodljiva smrča (Picea pungens), duglazija (Pseudotsuga menziesii), tisa (Taxus baccata), i dr. u poređenju sa drugim vrstama na Oplencu.
značaja provenijeničnih testova u introdukciji egzota pri oplemenjivanju alohtonih četinara, za šumarstvo Srbije duglazija je jedna od najznačajnijih vrsta. U cilju bližeg upoznavanja genetskog potencijala provenijencija duglazije za
duglazija je jedna od najznačajnijih vrsta. U cilju bližeg upoznavanja genetskog potencijala provenijencija duglazije za njeno usmereno korišćenje postavljen je ogled (1984. god.) sa 29 provenijencija ove vrste na dva lokaliteta (na
na dva lokaliteta (na Juhoru i u Tandi kod Bora). Testom su obuhvaćene provenijencije koje potiču iz čitavog areala duglazije , između 32,9 i 49 severne geografske širine, i sa istoka na zapad između 105,7 i 124 zapadne geografske dužine
je za isticanje bordura i alpinetuma. Uspešno se kombinuje sa stubastim i poleglim četinarima. Sporog je rasta. Duglazija (Pseudotsuga Menziessi)
. Uspešno se kombinuje sa stubastim i poleglim četinarima. Sporog je rasta. Duglazija na prirodnim staništima dostiže visinu i do 100 metara. Kod nas oko 40 metara. Oblikom podseća na jelu, ali je iz roda
, U šumskim kulturama su bagrem i kanadska topola, od lišćara, a od četinara najčešće crni i beli bor, smrča, jela ariš i duglazija .
lokalne materijale kao što su drvo i slama, kaže Gi. Svaka vrsta drveta je izabrana zbog svojih specifičnosti: Duglazija (Daglasova jela) za konstrukciju, arišovina za stolariju, borovina za enterijer i bagremovina za temelje.
, jasen, lipa, jova, bagrem i hrast. Od četinarskih vrsta upotrebljene su: crni, beli i vajmutov bor, ariš, smrča, duglazija . Bolji rezultati postignuti su četinarskim vrstama čiji prijem i prirast ne zaostaju u poređenju sa zasadima na
do pravog razloga da se stvari tako dešavaju, sušenje je evidentno, čak moram reći da je primećeno najviše kod borova i duglazija , to su četinarske vrste, ali je veoma ugrožena breza, lipa, brest, i toga ima jako mnogo ". U Srbija šumama kažu da su im