Sajmu i na gornjoj Oci Vjatići, na jug od Drevljana Volinjani, na južnom Bugu Tiverci, na Dnjestru Ugliči ili Uliči ili Duljebi , koje su nekad, prema letopisu, mučili Obri. Na severu i severoistoku slovenska su plemena bila izmešana sa Fincima,
već u severnoj domovini svojoj delili na mnoga plemena, od kojih je svako pleme imalo svoje posebno ime, kao Anti, Duljebi , Bužani, Smoljani, Poljani, pa su i oni Sloveni, koji dođoše na Balkan, poneli sobom i svoje plemenske formacije i
pretpostaviti da su naziv na rusku zemlju doneli Varjazi (Normani). Duljebi , Tiverci, Radiniči, a na početku njegove vladavine i Severjanji. Od njih, u vreme Igora (912 - 945), u ovoj grupi više
, Radiniči, a na početku njegove vladavine i Severjanji. Od njih, u vreme Igora (912 - 945), u ovoj grupi više nisu Duljebi ali su još i Uljiči. U vreme Svjatoslava (964 - 972) i Vladimira (980 - 1015) nepokoreni su bili samo Vjatiči.
, koji mogu biti samo Avari odnosno Obri, [ 10 ] a i oni su uništeni između kraja VIII i početka IX stoleća. Tu se spominju i Duljebi , kojih više nema u vreme Al Masudija, itd. Pošto Masudijevi izvori potiču iz VIII stoleća, iz vremena kada dalmatinski
Laktaša, blizu Banja Luke. [ 35 ] Takva groblja nađena su i na južnom primorju - u Kašiću kod Zadra i u Bakru blizu Rijeke ( Duljebi ?). [ 36 ] Oblast gromila takođe omeđuju i groblja sahranjivanih pokojnika. To su groblja Koman kulture, koja se
grnčarstvo i obnavljaju običaj spaljivanja pokojnika sa konjem. Negdje u to vrijeme stiže još jedno slovensko pleme ( Duljebi ?) i naseljava se u primorju Dalmacije, između Splita i Trsta. Usljedila je i avarska najezda na Dalmaciju, vjerovatno
veku spominje njihovog vođu, kralja Madzaka. Druga značajna plemena su bila Drevljani, Siverjani, Uliči, Tiverci, Duljebi postojala su tri razna plemena Bužana, Volinjani, Bužani. Tamošnji Beli Hrvati, takođe su verovatno delom
kao roblje u Panoniju, gde su ih strašno mučili. Na Balkanu, u Epiru, pomenuli smo Justinijanovu tvrđavu Dolebin. Ime Duljebi srećemo u Sopoćanskom Pomeniku, Dulibi u Bosni, a Dulibiće u Dalmaciji.
koristi neke starije izvore. Naime, Langobarde i Avare porazili su i pokorili Franci na prelazu iz VIII u IX stoleće, a Duljebi se više ne spominju u pisanim izvorima savremenim Masudiju. To sužava datovanje Masudijevog izvora na VII i VIII
. U tim seobama učestvovalo je više slovenskih plemena (Sloveni, Kriviči, Vjatiči, Dregoviči, Drevljani, Poljani, Duljebi i dr.), od kojih su se neka razdvojila i jednim delom uputila prema jugu. Jedna grupa Slovena, na primer, uputila se
poslednjih Lučani i Breti - Lucani, Bretii - Samniti se zovu još i Sabelli i Sauniti. Blizu Orića živili su Picentini, a u Duljebi nekada su osnovali Ankonu. Gradovi su im: Jadra, Matra r. pred. n. plan: Treja - Klvana i Čubra - Klvana, Cupra.
kultura u kom je dominirao I2a M423 Dinaric. Plemenske skupine koje se povezuju sa ovom kulturom su Srbi, Duljebi , Lemuzi, Lenđani, Bužani, Volinjani, Dregoviči i Drevljani. Praškokorčakovska kultura je proistekla iz nešto
: Moravci, Berziti, Strumljani, Dukljani, Rašani, Zahumljani, Neretljani, Bošnjani, Konovljani, nešto zapadnije Duljebi , Stodorani, Hrvati, i druga, koja su se nastanila na širokom području, od Save do Lima i Zapadne Morave i od Cetine do