prostira nj a planski reguli š u. Polovinom 19. veka formira se i Aran đ elovac zajedno sa Bukovi č kom ba nj om, č ime je u potpunosti oform lj en
nj a od propisane takse za seoske du ć ane. elovac 1. avgusta 1859. godine, za vreme druge Milo š eve vladavine, kada je
Gavrila, i shodno tome naredio promenu naziva mesta. Iste godine Aran đ elovac postaje sredi š te Jaseni č kog sreza, umesto Topole.
, da bi potom nastavio u pravcu zapada, nakon ure đ e nj a ba nj e. Aran đ elovac se razvija kosom, pe nj u ć i se na terasu gde se nalazi pomenuta Bukovi č ka
zanatu u Srbiji. I danas ima veliki broj ovih zanatlija u op š tini Aran đ elovac .
bila je zgrada Vrbi č ke op š tine, kasnije varo š i Vrbica i varo š i Aran đ elovac . Kasnije je op š tina prese lj ena u novu zgradu na levoj obali potoka
Op š tinskog suda, u ulici K nj aza Milo š a br. 74, je odlukom SO Aran đ elovac br. 06 - 221 / 81 - 07 od 23. oktobra 1987. godine progla š ena za nepokretno
kulturno dobro spomenik kulture. Nalazi se na kp.br.316 / 1 KO Aran đ elovac , u dru š tvenoj svojini (danas u opštinskoj svojini). Granicu za š ti ć
. elovac br. 06 - 93 / 91 - 01 od 27.06.1991. godine progla š ena za nepokretno
kulturno dobro spomenik kulture. Nalazi se na kp. br. 2776 KO Aran đ elovac , u dru š tvenoj svojini. Granicu za š ti ć ene okoline ovog kulturnog
ena je za nepokretno kulturno dobro-spomenik kulture odlukom SO Aran đ elovac br. 160 od 16.03.2007. godine. Nalazi se na ulazu u Aran đ elovac, iz
SO Aran đ elovac br. 160 od 16.03.2007. godine. Nalazi se na ulazu u Aran đ elovac , iz pravca Topole sa desne strane. U prostranom dvori š tu sa č uvano je
prvenstva za muškarce koje se održava u Austriji. Učesnici su: Aran đ elovac , Eurobal, Crvenka, Majdanpek, Meteor iz Leskovca, Junior, Subotica
razbegli po okolnim selima: u Bistricu, Bogomile, Drenovo, Zamku (?) Elovac i dr. U kući govore srpski.
Stevanović. Od aktivnog suđenja oprostio se Nenad Erceg iz Aran ] elovca , a nastavak utakmice sudio je Nemanja Radić iz Kragujevca.