slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "fenjveš".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
Djuka predsednik politickog saveta Fenjveši Ana Žofia i Radonjić Aleksandra su učestvovale na međunarodnom prvenstvu Slovenije za juniore. U ekipnom delu
Zato je uvek uz ime i broj, naglašeno STAN. U to vreme, to je prvenstveno sredstvo za rad. Imaju ga i novinari (Beljanski, Fenjveš , Joso Šokčić, Klara Gereb)
iz Jevrejske opštine Subotica. On je između ostalog naglasio da je zgrada Muzeja, od 1932. godine u vlasništvu Eržebet Fenjveš r. Baruh, Jevrejke iz Subotice, pravo mesto za podsećanje na dobre ljude koji su spasavali Jevreje tokom Drugog
NapIo, verovatno najznačajnija subotička novina uopšte, povezuju se u jednom momentu sa ličnošću Ferenca Fenjveša . Bard subotičkog novinarstva rođen je 1885. godine u Nađsentmiklošu. Sa porodicom se 1894. godine doselio u Suboticu
1885. godine u Nađsentmiklošu. Sa porodicom se 1894. godine doselio u Suboticu. Tu, u gimnaziji, četrnaestogodišnji Fenjveš imao je prvo iskustvo u novinarstvu, kada je uredio list gimnazijalaca Előre (Napred) u kome su svoje priloge imali
gradonačelnika Karolja Biroa da će od 22.6.1908. godine glavni i odgovorni urednik Bácsmegyei Napló-a biti Ferenc Fenjveš . U poređenju sa današnjim stanjem novinarstva u gradu nameću se dva interesantna zaključka: 1. da su početkom 20. veka
izveštače, a od kraja maja 1915. godine počeo je sa izlaženjem dva broja dnevno (u 6 i 17 časova). U to vreme i sam Fenjveš je otišao na front, ali ne sa novinarskim zadatkom nego u honvedskoj uniformi. Dotične će se rešiti tek 1918. godine.
a rigidna cenzura često je veći deo stranica Bácsmegyei Nap1ó-a ostavljala praznim. Sve to nije obeshrabrilo Ferenca Fenjveša da odustane, nego je istrajao i uspeo da tiraž lista sa 1500 2000 primeraka u vreme kada je postajao urednik, podigne na
pre Drugog svetskog rata. Fenjveš je radio na ekonomskoj stabilizaciji lista. Od 1910. godine je postao jedini vlasnik, da bi od sredine 1913. godine
stabilizaciji lista. Od 1910. godine je postao jedini vlasnik, da bi od sredine 1913. godine njegov brat Lajoš Fenjveš postao suvlasnik lista. Krajem septembra 1914. godine Ferenc je sa Aladarom Hirtom postao suvlasnik štamparije
postao suvlasnik lista. Krajem septembra 1914. godine Ferenc je sa Aladarom Hirtom postao suvlasnik štamparije Fenjveš i drug, a u junu 1915. godine list i štamparija su spojeni u novoformirano deoničarsko društvo sa osnivačkim kapitalom
Vojvodinu. Kuća na Trgu Zmaj Jove 3 postala je oslonac deoničarskog društva, ali i mesto stanovanja za porodice braće Fenjveš . Činjenica da su u prostranoj kući živeli Ferenc Fenjveš, njegova supruga Eržebet r. Baruh sa decom, kao i Lajoš
društva, ali i mesto stanovanja za porodice braće Fenjveš. Činjenica da su u prostranoj kući živeli Ferenc Fenjveš , njegova supruga Eržebet r. Baruh sa decom, kao i Lajoš Fenjveš, njegova supruga, inače akademska grafičarka, Klara
. Činjenica da su u prostranoj kući živeli Ferenc Fenjveš, njegova supruga Eržebet r. Baruh sa decom, kao i Lajoš Fenjveš , njegova supruga, inače akademska grafičarka, Klara r. Gereb i njihova deca, izgleda da je odlučujuće uticala da
da je odlučujuće uticala da 30.11.1932. godine, na temelju kupoprodajnog ugovora vrednog 800.000 dinara, Eržebet Fenjveš r. Baruh bude u zemljišne knjige upisana kao nova vlasnica kuće, koja je do tada bila u vlasništvu firme njenog muža i