do svih tkiva i ćelija u obliku transferina.Hemoglobin dostavlja kiseonik celom organizmu. Čovek ima oko 900 grama hemoglobina, koji se obnavlja svakih 120 dana. Različit je stepen iskoristivosti gvožđa iz hrane ( resorpcija ). Iz jajeta se iskoristi 50 %, mahunarki i povrća 10 %, a iz mesa je iskoristivost 30 %. Vitamin C, fruktoza iz voća i limunska kiselina potpomažu bolju iskoristivost gvožđa iz hrane. Čaj i neke mahunaste biljke, koje u sebi sadrže supstance fosfata i fitina , sprečavju iskorišćavanje gvožđa iz namirnica. Najviše gvožđa ima u crnoj džigerici, iznutricama, maslačku, zelenom lisnatom povrću, mahunarkama ( pasulj, grašak ), peršunu, renu, divljači, žitaricama, bademu, semenu tikve, suvom voću, mesu domaćih životinja, školjkama, pojedinim začinima, indijskom čaju i ražanom hlebu .
P ( r = 0.816 ) nego za K ( r = 0.493 ), a bila je značajna i za prinose zrna ( r = 0.587 ). U obadve godine je korelacija između koncentracije P i prinosa bila negativna ( r = - 0.529 i - 0.739, za 2000. i 2001. ), dok je za K ona bila niska ( r = - 0.246, odnosno - 0.170 ) . fitinu . Zbog toga bi bilo poželjno povećati količinu dostupnog P i redukovati količinu fitina u zrnu kukuruza. Analiza 60 populacija kukuruza je sprovedena sa ciljem identifikacije genotipova koji imaju nisku, odnosno visoku koncentraciju fitina. Izmerene koncentracije fitina su se nalazile u opsegu od 21,7 to 96,7 umol / zrnu. Utvrđena je pozitivna korelacija između fitina i rastvorljivih proteina ( r = 0,715 ). Tri populacije su imale najnižu koncentraciju fitina, a
, a bila je značajna i za prinose zrna ( r = 0.587 ). U obadve godine je korelacija između koncentracije P i prinosa bila negativna ( r = - 0.529 i - 0.739, za 2000. i 2001. ), dok je za K ona bila niska ( r = - 0.246, odnosno - 0.170 ) . fitina u zrnu kukuruza. Analiza 60 populacija kukuruza je sprovedena sa ciljem identifikacije genotipova koji imaju nisku, odnosno visoku koncentraciju fitina. Izmerene koncentracije fitina su se nalazile u opsegu od 21,7 to 96,7 umol / zrnu. Utvrđena je pozitivna korelacija između fitina i rastvorljivih proteina ( r = 0,715 ). Tri populacije su imale najnižu koncentraciju fitina, a najvišu dve populacije. Populacije sa niskom koncentracijom fitina su takođe imale i niske
( r = - 0.529 i - 0.739, za 2000. i 2001. ), dok je za K ona bila niska ( r = - 0.246, odnosno - 0.170 ) . fitina . Izmerene koncentracije fitina su se nalazile u opsegu od 21,7 to 96,7 umol / zrnu. Utvrđena je pozitivna korelacija između fitina i rastvorljivih proteina ( r = 0,715 ). Tri populacije su imale najnižu koncentraciju fitina, a najvišu dve populacije. Populacije sa niskom koncentracijom fitina su takođe imale i niske koncentracije antioksidanata PSH i fenola. Korelacije između fitina i fenola, odnosno fitina i PSH, su bile visoke i pozitivne ( r = 0,79 i r = 0,77 ). Niska
i 2001. ), dok je za K ona bila niska ( r = - 0.246, odnosno - 0.170 ) . fitina su se nalazile u opsegu od 21,7 to 96,7 umol / zrnu. Utvrđena je pozitivna korelacija između fitina i rastvorljivih proteina ( r = 0,715 ). Tri populacije su imale najnižu koncentraciju fitina, a najvišu dve populacije. Populacije sa niskom koncentracijom fitina su takođe imale i niske koncentracije antioksidanata PSH i fenola. Korelacije između fitina i fenola, odnosno fitina i PSH, su bile visoke i pozitivne ( r = 0,79 i r = 0,77 ). Niska korelacija između prinosa i fitina
kukuruza nisu posledica koncentracije ukupnog P per se, već činjenice da se veći deo P nalazi vezan u fitinu. Zbog toga bi bilo poželjno povećati količinu dostupnog P i redukovati količinu fitina u zrnu kukuruza. Analiza 60 populacija kukuruza je sprovedena sa ciljem identifikacije genotipova koji imaju nisku, odnosno visoku koncentraciju fitina. Izmerene koncentracije fitina su se nalazile u opsegu od 21,7 to 96,7 umol / zrnu. Utvrđena je pozitivna korelacija između fitina i rastvorljivih proteina ( r = 0,715 ). Tri populacije su imale najnižu koncentraciju fitina, a najvišu dve populacije. Populacije sa niskom koncentracijom fitina su takođe imale i niske koncentracije antioksidanata PSH i fenola. Korelacije između fitina i fenola, odnosno fitina i PSH, su bile visoke i pozitivne ( r = 0,79 i r = 0,77 ). Niska korelacija između prinosa i fitina je ukazala da je razvoj visokoprinosnih genotipova sa nižim koncentracijama fitina dostižan
vezan u fitinu. Zbog toga bi bilo poželjno povećati količinu dostupnog P i redukovati količinu fitina u zrnu kukuruza. Analiza 60 populacija kukuruza je sprovedena sa ciljem identifikacije genotipova koji imaju nisku, odnosno visoku koncentraciju fitina. Izmerene koncentracije fitina su se nalazile u opsegu od 21,7 to 96,7 umol / zrnu. Utvrđena je pozitivna korelacija između fitina i rastvorljivih proteina ( r = 0,715 ). Tri populacije su imale najnižu koncentraciju fitina , a najvišu dve populacije. Populacije sa niskom koncentracijom fitina su takođe imale i niske koncentracije antioksidanata PSH i fenola. Korelacije između fitina i fenola, odnosno fitina i PSH, su bile visoke i pozitivne ( r = 0,79 i r = 0,77 ). Niska korelacija između prinosa i fitina je ukazala da je razvoj visokoprinosnih genotipova sa nižim koncentracijama fitina dostižan cilj .
i redukovati količinu fitina u zrnu kukuruza. Analiza 60 populacija kukuruza je sprovedena sa ciljem identifikacije genotipova koji imaju nisku, odnosno visoku koncentraciju fitina. Izmerene koncentracije fitina su se nalazile u opsegu od 21,7 to 96,7 umol / zrnu. Utvrđena je pozitivna korelacija između fitina i rastvorljivih proteina ( r = 0,715 ). Tri populacije su imale najnižu koncentraciju fitina, a najvišu dve populacije. Populacije sa niskom koncentracijom fitina su takođe imale i niske koncentracije antioksidanata PSH i fenola. Korelacije između fitina i fenola, odnosno fitina i PSH, su bile visoke i pozitivne ( r = 0,79 i r = 0,77 ). Niska korelacija između prinosa i fitina je ukazala da je razvoj visokoprinosnih genotipova sa nižim koncentracijama fitina dostižan cilj .
ciljem identifikacije genotipova koji imaju nisku, odnosno visoku koncentraciju fitina. Izmerene koncentracije fitina su se nalazile u opsegu od 21,7 to 96,7 umol / zrnu. Utvrđena je pozitivna korelacija između fitina i rastvorljivih proteina ( r = 0,715 ). Tri populacije su imale najnižu koncentraciju fitina, a najvišu dve populacije. Populacije sa niskom koncentracijom fitina su takođe imale i niske koncentracije antioksidanata PSH i fenola. Korelacije između fitina i fenola, odnosno fitina i PSH, su bile visoke i pozitivne ( r = 0,79 i r = 0,77 ). Niska korelacija između prinosa i fitina je ukazala da je razvoj visokoprinosnih genotipova sa nižim koncentracijama fitina dostižan cilj .
genotipova koji imaju nisku, odnosno visoku koncentraciju fitina. Izmerene koncentracije fitina su se nalazile u opsegu od 21,7 to 96,7 umol / zrnu. Utvrđena je pozitivna korelacija između fitina i rastvorljivih proteina ( r = 0,715 ). Tri populacije su imale najnižu koncentraciju fitina, a najvišu dve populacije. Populacije sa niskom koncentracijom fitina su takođe imale i niske koncentracije antioksidanata PSH i fenola. Korelacije između fitina i fenola, odnosno fitina i PSH, su bile visoke i pozitivne ( r = 0,79 i r = 0,77 ). Niska korelacija između prinosa i fitina je ukazala da je razvoj visokoprinosnih genotipova sa nižim koncentracijama fitina dostižan cilj .
fitina su se nalazile u opsegu od 21,7 to 96,7 umol / zrnu. Utvrđena je pozitivna korelacija između fitina i rastvorljivih proteina ( r = 0,715 ). Tri populacije su imale najnižu koncentraciju fitina, a najvišu dve populacije. Populacije sa niskom koncentracijom fitina su takođe imale i niske koncentracije antioksidanata PSH i fenola. Korelacije između fitina i fenola, odnosno fitina i PSH, su bile visoke i pozitivne ( r = 0,79 i r = 0,77 ). Niska korelacija između prinosa i fitina je ukazala da je razvoj visokoprinosnih genotipova sa nižim koncentracijama fitina dostižan cilj .
između fitina i rastvorljivih proteina ( r = 0,715 ). Tri populacije su imale najnižu koncentraciju fitina, a najvišu dve populacije. Populacije sa niskom koncentracijom fitina su takođe imale i niske koncentracije antioksidanata PSH i fenola. Korelacije između fitina i fenola, odnosno fitina i PSH, su bile visoke i pozitivne ( r = 0,79 i r = 0,77 ). Niska korelacija između prinosa i fitina je ukazala da je razvoj visokoprinosnih genotipova sa nižim koncentracijama fitina dostižan cilj .
mreže i najpre će biti priključeno oko 220 domaćinstava, dok će ukupno u tom mestu biti izgrađeno 22 kilometra mreže . fitina i salicilne kiseline. Semenke treba oljuštiti pre upotrebe, ali voditi računa da se ne ukloni tanka sivozelena opna, koja je posebno bogata ovim sastojcima. Semenke bundeve mogu da se grickaju, dodaju pecivu ili salatama .
, secera, karotena, manganove soli, vitamina C, fosforne kiseline, fitosterina i salicilne kiseline . fitina , salicilne kiseline i drugog. Bundeva se moze jesti pecena ili kuvana i spada zdravu lekovituhranu.Svakodnevna kura, koju cine svez sok, kuvano ili pecenobundevino meso, pokazalo se dobro u lecenju psorijaze.Kostice od bundeve, oguljene presne ili pecene odlicno su sredstvo protiv crevnih parazita. I pored izuzetnih svojstava bundeva je slabo zastupljena u domacem jelovniku sto je prava steta .