slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "fregeov".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
, Vitgenštajn ispituje osobine idealnog jezika u kojem se o besmislenom ne može govoriti, polazeći, pri tome, od Fregeovog shvatanja smisla, koje, kako ću pokazivati, svodi na apsurd. Zatim, Vitgenštajnovu ključnu razliku između
upotrebljava nemački termin Bedeutung. Zapravo, ovde se javlja isti problem koji se javlja u vezi sa razumevanjem Fregeovog pojma označenog istim terminom, jer Vitgenštajn ovaj Fregeov pojam delom preuzima, a delom kritički razmatra. O
isti problem koji se javlja u vezi sa razumevanjem Fregeovog pojma označenog istim terminom, jer Vitgenštajn ovaj Fregeov pojam delom preuzima, a delom kritički razmatra. O problemu sa kojim se suočavaju interpretatori Fregea i
interpretatori Fregea i Vitgenštajna svedoče još uvek aktuelne nedoumice oko prevoda ovoga termina. Prevodioci Fregeovog teksta Über Sinn und Bedeutung na engleski jezik (ne zaboravimo da najveću zaslugu za to što je shvaćen značaj
teksta Über Sinn und Bedeutung na engleski jezik (ne zaboravimo da najveću zaslugu za to što je shvaćen značaj Fregeovog dela ima Bertrand Rasel) opredeljuju se za razna rešenja. Recimo On Sense and Reference 11 (O smislu i referenciji),
rešenje kojim se, takoreći, priznaje poraz: On Sinn and Bedeutung 14 (O Sinn-u i Bedeutung-u). Na srpski je jezik ovaj Fregeov tekst preveden kao O smislu i nominatumu po uzoru na Fajglovo rešenje 15. Budući da Vitgenštajn koristi Fregeov termin
ovaj Fregeov tekst preveden kao O smislu i nominatumu po uzoru na Fajglovo rešenje 15. Budući da Vitgenštajn koristi Fregeov termin, isti se problem javlja i kod prevoda Logisch-Philosophische Abhandlung, a danas se izbegavanju rešenja
ublažava ovaj neprijatan komentar, preinačujući rečenicu iz fusnote u: Barem ukoliko koristimo reference itd. za Fregeov Bedeutung Ogdenov prevod Tractatusa ima grešaka koje Vitgenštajn nije uočio 19. Vitgenštajn je, naime, imao prilike
za greške, insistiranje na tome da je Frege pod Bedeutung podrazumevao referenciju počiva na prilagođavanju Fregeove terminologije sopstvenom razumevanju.
prevede adekvatno kao značenje. U odeljku I smisao i značenje izneću razloge u prilog ovakvom shvatanju ovog Fregeovog termina.
Frege uvodi pojam smisla koji objašnjava kako mi rečenice u kojima se ovakva imena javljaju ipak razumemo. Fregeova filozofija jezika je karakteristična po spornoj tezi da vlastita imena pored značenja, odnosno predmeta na koji se
ime, nema prostora za pojam smisla imena kao različit teorijski pojam u odnosu na značenje imena. U tom je pogledu Fregeova teza da imena imaju i smisao neintuitivna na, reklo bi se, neotklonjiv način. Vitgenštajn, kao i mnogi drugi, nasuprot
, kao i mnogi drugi, nasuprot Fregeu drži da imena nemaju smisao. U čemu je onda Vitgenštajnova pozicija u odnosu na Fregeovo shvatanje smisla originalna? U radu ću pokazivati da Vitgenštajn, u osnovi, svodi na apsurd Fregeovo shvatanje
u odnosu na Fregeovo shvatanje smisla originalna? U radu ću pokazivati da Vitgenštajn, u osnovi, svodi na apsurd Fregeovo shvatanje smisla. Tačnije, u pododeljku Traktarijanski paradoks identiteta sugerisaću da Fregeov argument koji se
svodi na apsurd Fregeovo shvatanje smisla. Tačnije, u pododeljku Traktarijanski paradoks identiteta sugerisaću da Fregeov argument koji se smatra najznačajnijim argumentom u prilog tezi da imena imaju smisao počiva na stavu koji je, prema