slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "grmljavinskih".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
i iznosiće u Beogradu i široj okolini oko 49 mm. S obzirom na visoke dnevne temperature, moguća je češća pojava lokalnih grmljavinskih nepogoda praćenih jakim verom i pljuskovima kiše, posebno početkom meseca, što može da bude veliki problem
hladnog vazduha i (ili) pri nestabilnosti vazdušne mase, ali i prilikom jake ciklonske cirkulacije. grmljavinskih nepogoda je složene prirode, kako po postanku, tako i po oblicima ispoljavanja, zatim propratnim pojavama, efektu
funkcija prostora, pa se predstavlja izokerauničkim linijama na karti (linijama koje povezuju isti broj grmljavinskih dana).
je broj munja povezan sa pojavom grmljavine. Grmljavinski dan je dan u kome se bar jednom čula grmljavina. Ukupan broj grmljavinskih dana u godini je oko 200 na ekvatoru, na severu Evrope 5 do 10.
se u čitanju brojila na radiouređaju koji prima impulse elektrostatičke komponente električnog polja bliskih grmljavinskih nepogoda, ali i osmatranjem od oka i na sluh. Odnosi između broja dana sa grmljavinom i broja pražnjenja različiti su za
sa grmljavinom dobijaju različite formule (Plazinić, S., 1985). grmljavinskih nepogoda složena, za ovu priliku bi se moglo pojednostaviti da one obično nastaju nad zagrejanom podlogom unutar
atmosfera (Čadež, M., 1973; Radinović, Đ., 1981; Maksimović, S., 1987. i dr). grmljavinskih nepogoda. Jedina mesta na kojima ih nema su ona gde gotovo i nema padavina, kao što su Sahara ili najhladniji delovi
iznetu konstataciju. Međutim, izbor stanica (reljef) najverovatnije je uticao da se oseti neznatan porast broja grmljavinskih dana od severa ka jugu (tabela 1). Naravno, visinske stanice u proseku imaju više grmljavine, ali je indikativna i
za Beograd su i u ovom, kao i u prethodnom slučaju, suprotni očekivanjima, jer bi veliki grad trebalo da ima znatno više grmljavinskih slučajeva. To je problem koji zahteva posebnu analizu.
da ima znatno više grmljavinskih slučajeva. To je problem koji zahteva posebnu analizu. grmljavinskih dana ima u junu, julu, pa u avgustu uglavnom preko 10, često i preko 15 dana (polovina meseca), a u Velikom Gradištu u junu
mesecu u kome je ona uopšte moguća. Jasno je da od aprila do oktobra postoji realna opasnost pojavljivanja grmljavine ( grmljavinskih nepogoda), za razliku od preostalih pet meseci u godini (novembar-mart). Povećana opasnost je od maja do avgusta (
sistem za upozoravanje, a u saradnji sa sinoptičkom službom i u skladu sa prognozom vremena. grmljavinskih nepogoda važno je ovom prilikom razmotriti još dva problema. Jedno je trend broja dana sa ovom pojavom u proučavanom
uskoro prestaju, a ostaci oblaka isparavaju. grmljavinskih oluja se sastoji od više ćelija koje određenim redom rastu, menjaju se i iščezavaju, pa tada nevreme traje duže i prođe
važno jer se one dešavaju 5 do 30 minuta pre munja oblak-zemlja te su vrlo važne sa aspekta najava i upozorenja o razvoju grmljavinskih oblaka. Za detekciju kumulonimbusa sa unutaroblačnim munjama koristi se poseban instrument koji ima mogućnost
koji ima mogućnost registracije viših frekvencija. Ovo je posebno važno za identifikaciju najjačih olujno grmljavinskih oblaka koj bi mogli da izazovu stvaranje tornada jer je poznato da takvi oblaci stvaraju signale viših frekvencija kao