mnoge temeljne slobode i u svojoj kući, pa se još manje ustručavaju da je ograniče u okolini koja se za njih u globalizovanom svijetu proteže od Sjevernog do Južnog pola. Iako BiH u tom pogledu može da djeluje kao marginalna, činjenice da tu živi najveća evropska koncentracija muslimana i da savremeni međunarodni terorizam nosi prefiks islamski, čini ovu zemlju bezbjednosno interesantnom. Zatim, radi se o bivšem ratnom području, na kojem su vojevali muslimanski interbrigadisti , a obavještajni podaci pokazali su da je BiH i kasnije bila tranzitna baza mnogih teroristički grupa na putu za Zapad. Konačno, radi se o podijeljenom društvu i nestabilnoj državi, koji su, po definiciji, pogodan teren za ilegalne aktivnosti .
, u Tuzlanskoj koloni, u Kravicama i po privat nim zatvorima, dželati nikada nisu identifikovani ni osuđeni pa se sve valjda tretiraju kao kolektivni samoubistva. Juka, Caco, dvojica Ćela i njihove bande blagovremeno su ućutkani u međusobnim obračunima da ne bi, kao oficiri i vojnici Armije BiH. bili povezani sa svojim političkim naredbodavcima u udruženi zločinački poduhvat. Muslimanski komandanti u srednjoj Bosni, kojima su bili pretpočinjeni islamski interbrigadisti , fotografisani sa odrublje nim hrišćanskim glavama, takođe nisu nikad dovedeni u vezu sa vrhom vladajuće stranke. Jednostavno, za neke istine nekada nije politički pogodno vrijeme, pa ih zamjenjuju laži. Za neke to vrijeme ipak dođe nedugo kasnije da bi potisnule ili bar relativizovale laži. A za neke se čeka toliko dugo dok ne postanu istorijski toliko zakašnjele da i laži u međuvremenu postanu irelevantne. U minulim ratovima na ruševinama Jugoslavije, globalni
i ocene svih koji prođu kroz knjižaru i Pariz. On je čovek ocene, iskustva, i konačno, čovek velikog poštenja i ugleda. Intelektualac koji zna dušu Francuske a prati sudbinu Crvene Rusije U toj knjižari svraćaju Tin Ujević, Aragon, Barbis, Prever, Pikaso, čak i Kopinič i Pežihov Voranc ( Lovro Kuhar Brozov miljenik ), svraćali su i Milan Bartoš, Marjan Brecelj, Kardelj, Dedijer, Kidrič, Kristina Đorđević i drugi ... Ta knjižara je, u stvari, pariska veza preko koje naši interbrigadisti odlaze u Španiju u građanski rat slobode, kao i odred Crvene pomoći solidarnosti sa španskim narodom. Pavlović svojim ocenama i indirektno, u ime Internacionale, daje vizu za odlazak kadrova u Španiji ili ne. Brozu je odbio da izda vizu. Broz mu to neće oprostiti. Josip Broz uz pomoć Kopinača odlazi u Španiju, ne da se bori, već da se preko svojih agenata obračuna sa svim interbrigadistima koji su na tajnom Barselonskom kongresu osumnjičili njega kao stranog agenta, i