mnogostrukosti i poliedri, a zadatak određivanje njihovih osobina i invarijanti i njihova klasifikacija.
ovakvim odredbama, ne može objasniti događajnost evolucije. On traži invarijante kao prirodne tendencije.
nalazi se dominantan pridev koji predstavlja svojevrsnu semantičku invarijantu na osnovu svoje kompleksnosti, ispoljene kroz koncentrisano
vremena velika poluosa elipse ostaje ista i ne menja se (adijabatska invarijanta u teoriji perturbacija), čime se zadržava dužina sideričke godine.
kao što su: kombinatorika, enumerativna geometrija, Gromov-Viten invarijante , Hurvicovi brojevi, moduli prostori algebarskih krivih, imerzije
staroj redukcionoj tački) u odnosu na novu redukcionu tačku. invarijante ¶
koje se ne menjaju pri promeni redukcione tačke, nazivaju se statičke invarijante . Na osnovu prethodnih razmatranja sledi da se glavni vektor ne menja sa
tome, glavni vektor sistema sila koji deluje na telo je prva statička invarijanta .
je skalarni proizvod glavnog vektora i glavnog momenta druga statička invarijanta . Neka je osa
i invarijanta se tada može izraziti i u sledećem obliku:
i uzajamnog položaja veličina invarijante , razlikuju se dve grupe slučajeva:
Prvu grupu slučajeva čine svi oni sistemi sila za koje je druga statička invarijanta jednaka nuli, odnosno za koje važi:
Drugu grupu slučajeva čine oni sistemi sila kod kojih je druga statička invarijanta različita od nule, odnosno
kao matematički pozitivno. invarijanta različita od nule, odnosno kada je za izabranu redukcionu tačku
nezavisna je od izbora redukcione tačke i predstavlja drugu statičku invarijantu datog sistema sila. Uzimajući u obzir da se vektor može preneti u tačku L