pri ego Veličestve Imperatora Franca Josifa I Svjateišem Patrijarha Josifa Rajačića i Episkopa Emilijana Kengelca ck. Polkovnik Aleksej Kukulević Sakcinskomu Admins-tra-toru Josif Cvetković i brata jego Arsenija Moge revnošću i
krevet, ali neka najprije načini kuću daleko od drugih ljudi ". Vidakovićevo tumačenje teksta iz knjige arhimandrita Kengelca " da svi koji knjige ne pišu slavenski, nego srpski kako sirječ što nam i babe govore, pišu po pravilam babe Smiljane "(
G. Svjetilnik ispod kreveta, kaže mu da je to laž i da Kengelac nije tako mislio. Ako G. Svjetilnik ne veruje, neka pita g. Kengelca , pa ako "g. Kengelac reče da je on tako mislio, onda će on vidjeti kako ćemo mi braniti srpski jezik i od g. Kengelca, kao i
pita g. Kengelca, pa ako "g. Kengelac reče da je on tako mislio, onda će on vidjeti kako ćemo mi braniti srpski jezik i od g. Kengelca , kao i od njega ". U stvari, baba Smiljana je "velika gospođa koja drži školu slaveno-serbskago jezika. Njezina se
i Pavlu Čavloviću za Hrvatsku; dr Vinku Fereri-Klunu - za Sloveniju; knjazu Danilu Petroviću - za Crnu Goru; Emilijanu Kengelcu - za Baranju; Platonu Atanackoviću - za područje Bačke; episkopu Samuilu Mašireviću - za Temišvarsku eparhiju; o
godine.44 Lukijan ( Jeremić ) - jeromonah i iguman. Došao je u Zlatički manastir po nalogu vršačkog episkopa Emilijana Kengelca 12.01.1856. i tako priključen kao "iskušenik" a bio je žitelj temišvarski "čovek častan i primernog vladanja, koji je
Jovanović - jeromonah. Došao je u bratstvo manastira Zlatice 12. I. 1857. godine na preporuku episkopa Emilijana Kengelca . Iste godine imenovan je za privremenog administratora manastira Zlatice.49 Dimitrije ( Petrović ). Rodom je bio iz
) - jeromonah. Rodio se 1850. godine u Sokolovcu. Rukopoložen je u Vršcu 8. i 9. juna 1872. godine od episkopa Emilijana Kengelca . Zakaluđerio se u manastiru Zlatici. Iako sabrat manastira Zlatice služio je gotovo 35 godina u parohijama u Požeženi
1839. godine. Završio je Bogosloviju u Vršcu godine 1865. Rukopoložen je 1878. godine od vršačkog episkopa Emilijana Kengelca . Odlikovan je crvenim pojasem 1884. godine. Od 1878. pa sve do 1896. godine bio je admini-stra-tor parohije u Velikoj
za monaha 8. juna 1880. godine. Rukopoložen je za jerođakona 13. septembra 1881. godine u Vršcu od episkopa Emilijana Kengelca a za prezvitera 31. marta 1884. od patrijarha Germana Anđelića. Iako je bio sabrat manastira Zlatice i Bazjaša ( 1900 )
s prosvetiteljskim ključem. To se isto ispostavlja i za prirodoslovna i druga udžbenička dela Pavla Solarića , Kengelca , ali i u esejističkim radovima Eustahije Arsić i drugim, objavljenim u prvim godištima Letopisa Matice srpske .