¶ kičmenica i
pa nadalje u evoluciji lobanja je sastavljena od većeg broja sraslih kostiju. Kod svih riba ona je nepokretno vezana za kičmenicu što pogoduje probijanju kroz vodu. Kod kopnenih kičmenjaka obrazovan je pokretan zglob između lobanje i kičmenice.
za kičmenicu što pogoduje probijanju kroz vodu. Kod kopnenih kičmenjaka obrazovan je pokretan zglob između lobanje i kičmenice . Na lobanji se obrazuju potiljačni gležnjevi (zglobni nastavci) koji zalaze u odgovarajuća udubljenja na prvom
između donjovilične kosti i lobanje. Ostatak visceralnog skeleta obrazuje podjezični skelet i hrskavicu grkljana. Kičmenica , rebra i grudna kost
. Ostatak visceralnog skeleta obrazuje podjezični skelet i hrskavicu grkljana. Kičmenica je sastavljena iz pokretno zglobljenih kičmenih pršljenova koji obrazuju čvrst a elastičan osovinski skelet što
njeni poslednji ostaci nalaze u vezivnom tkivu između pršljenova. Kod kolousta se javljaju samo hrskavičavi začeci kičmenice . Kod nižih riba (ajkula) je potpuno razvijena, ali je hrskavičava, dok je kod košljoriba i ostalih kičmenjaka potpuno
kod različitih grupa kičmenjaka pa ih tako, npr. kod zmija može biti i preko 400. kičmenice ¶
400. kičmenice u kome se nalaze, odnosno zavisno od funkcije koju vrše. Kod riba se uočavaju samo dva regiona:
od funkcije koju vrše. Kod riba se uočavaju samo dva regiona: kičmenica je izdeljena na 5 regiona:
pršljenova obrazuje trtična kost kičmenicu i za grudnu kost pa se tako obrazuje grudni koš. On ima velikog značaja u procesu disanja (menja se zapremina grudne
kičmenjaka mnogo jače razvijen jer su zadnji udovi od velikog značaja za kretanje. Pričvršćen je za krstačni region kičmenice . U njegov sastav ulaze sa svake strane po tri kosti:
plena. Kod kornjača, koje su biljojedi i krokodila, koji raskidaju plen, ovaj sistem kostiju je potpuno nepokretan. Kičmenica se sastoji od procelnih pršljenova koji se dele na: vratne, grudne, slabinske, krstačne i repne. Redukcija udova kod
zmija, uključujući i pojaseve, dovela je do pojave velikog broja pršljenova (često i preko 200). Osim toga, njihova kičmenica je diferencirana na samo dva regiona: trupni pršljenovi, za koje su vezana rebra i repni, bez rebara. Kod kornjača su
na samo dva regiona: trupni pršljenovi, za koje su vezana rebra i repni, bez rebara. Kod kornjača su rebra i kičmenica srasli sa oklopom. Kretanje je slično geganju, osim kod zmija koje nemaju udove. Kod morskih kornjača su udovi slični
i jednu komoru i kroz njega protiče redukovana krv. Nemaju mali krvotok. Najrazvijeniji deo mozga je mali mozak. Kičmenica obrazovana i može biti hrskavičava ili okoštala. Oplođenje je spoljašnje, a vrste na osnovu donošenja mladih mogu