su ćelije kojima paralizuje žrtvu iste kao i kod morskih meduza, njihova jačina nije dovoljna da probije ljudsku kožu i dovede do neprijatnog osećaja. krameri ) Prikaži na mapi
kvalitetnu promotivnu romantičnu priču o Beogradu i novootrkivenoj autotohnoj vrsti beogradskih prašuma Mali Dušanovački Aleksandar (Dusanovac Psittacula Krameri ).
. krameri " čije je prirodno stanište u našem poznatom rezervatu "Zasavica" nadomak Mačvanske Mitrovice. Ona je u kragujevačkom akvarijumu, uslovno rečeno, pronašla svoj
, higrofitnim šumama i livadama. Značajno je prisustvo retkih i endemičnih životinjskih vrsta, koje su ugrožene ne samo u Srbiji, već i u Evropi, kao što je riba Umbra krameri i druge. Naime, ova oblast ima ekološke probleme, najvećim delom izazvane lošim uticajem čoveka.
je neobičnu malu crnu ribu, a kada je pokazao biologu dr Milenku Đurčiću, njegovoj sreći nije bilo kraja - u ruci je držao raritetnu, skoro izumrlu ribu "umbru krameri ", u narodu poznatu kao "mrguda ".
biologu dr Milenku Đurčiću, njegovoj sreći nije bilo kraja - u ruci je držao raritetnu, skoro izumrlu ribu "umbru krameri ", u narodu poznatu kao" mrguda ". krameri spada u red najstarijih kičmenjaka na našoj planeti. Potiče još iz praistorije, iz epohe silura od prije četiristo pedeset miliona godina. To je dvodihalica. Izvan
istraživanje biodiverziteta ovog područja, tačnije prati se kompletno živi svet. Zasavica je jedno od poslednjih staništa jedne ribe i biljke, a radi se o ribi umbra krameri koja je jedini predstavnik u Evropi.
". Iste godine u ovom prebogatom, rijetkom biljnom svijetu, pronađen je i žuti lokvanj i močvarna paprat. krameri " - u narodu poznata kao "mrguda" ili crnka, a močvara Gromiželj je jedino njeno dokazano stanište.
boravka u evropskim vodama, šaran se smatra domaćom vrstom. Među registrovanim vrstama 7 su na listi zaštićenih vrsta kao prirodna retkost, poput Mrguda (Umbra krameri ), gavčica (Rhodeus sericeus amarus), čikov (Misgurnus fossilis), vijun (Cobitis tenia) i dr. (Sl. glasnik RS, 50 / 93) Prema Međunarodnoj IUCN kategorizaciji 6
čitave kolonije papagaja u parkovima Rima i drugih evropskih metropola, gde žive i razmnožavaju se. Najrasprostranjeniji su mali aleksandar (Psittacula krameri ), jedini koji svija gnezdo i papagaj kaluđerica (Myopsitta monachus), koji se udružuju u jata od preko stotinu jedinki. Reč je o pticama koje su oslobođene, ili su
realizacije projekta Povratak autohtonih vrsta riba, u Zasavicu je izvršena reintrodukcija soma (Silurus glanis). Pored soma, autohtona vrsta ribe Mrguda (Umbra krameri ) je zaštićena kao prirodna retkost Srbije, i živi jedino na vodotoku reke Zasavice.
detaljne kontrole automobila, a nalazile su se u 18 kaveza koji su bili u gepeku vozila. Među 314 ptica bila je 171 ptica vrste "Nimfikus holandikus ", 34" Psitakula krameri ", 24 "Agapornis roseikolis" i 85 papagaja "Platucercus eksimius" koji pripadaju zaštićenim vrstama na osnovu Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim
, ali sa samo latinskim nazivom, pa jedino stručnjaci mogu da ih razlikuju. U dubinama Zasavice, između dva i dva ipo metra žive 23 vrste ribe, a među njima je i umbra krameri , zvana mrguda, zaštićena Bernskom konvencijom kao prirodna retkost. U jedinstvene primerke spadaju i zlatni karaši, čikovi, gavčice i sunčanice, a sportskim
Srbije kao krajnje ugrožene biljke. Projektom« Povratak autohtonih vrsta riba », u Zasavicu je vraćen som (Silurus glanis). Pravi raritet Zasavice je riba Umbra krameri - mrguda, kojoj je ovo jedino staniste u Srbiji. Inače, porodica Umbridae ima tri roda i pet vrsta - od kojih u Evropi žive dve vrste. U celoj Evropi Umbra ima status
. krameri , biljka aldrovanda, posavski zrikavac, orao belorepan, retke vrste pataka i leptirova.