od Despotovca. Smeštena je u krečnjačkom brdu "Babina glava" na obodu kraškog polja "Divljakovac" i na nadmorskoj visini od 485 m. Ubraja se u red
i ledom, zbog čega su Kučajske planine najreprezentativnija oblast kraškog reljefa u Srbiji.
¶ kraškog vrela, nalazi se Lazareva pećina, izuzetna prirodna retkost ovog
pršut. U suštini nema bitnih razlika između njeguškog, dalmatinskog i kraškog pršuta u pogledu načina proizvodnje. Razlike su, prvenstveno, u
stvara neobično interesantan vodopad. Potok, koji nastaje iz snažnog kraškog izvora u podnožju visoke stene, posle 50 metara račva se na više manjih
čini jako aromaticnom. Raste po suvim, kamenitim i toplim zemljištima kraškog područja, posebno u prirmorju. Kao začin upotrebljavaju se sveži ili
. Najviši vrh je Šiljak (1570 m, predstavlja prirodni fenomen kraškog reljefa). Severna strana planine, prekrivena je pašnjacima i šumama,
sistem pećinskih kanala koji je u prošlosti izlazio izlazio ispod kraškog obluka na oko 20 - 30 metara iznad Bigar pećine, a ne na današnji, mlađi
kulture stanovnika Homolja. kraškog porekla u istočnoj Srbiji treba istaći Dubočku pećinu, Kučevsku ili
mora, posebno odražava. Pošto se prostire između Jadranskog mora i kraškog zaleđa, ovo područje se nalazi pod uticajima sredozemne i planinske
U stečaj odlaze broja preduzeća ne samo gradjevinska poput primorskog Kraškog zidara.
izvor Vrelo, za koje se pretpostavlja da ističe iz ogromnog podzemnog kraškog jezera i za istraživače još uvek predstavlja veliku misteriju.
20 km od Despotovca, u krečnjačkom brdu zvanom (Babina glava), na obali kraškog polja (Divljakovac). Spada u najlepše pećine u našoj zemlji. Ranije su
. Mi danas definitivno pogrešno gledamo na kulturne domete našeg kraškog sela. U Boki, u njenim planinskim selima bile su formirane dosta
na kojem se nalaze speleološki objekti i morfološki zanimljivi oblici kraškog reljefa, pre svega predstavlja takozvano refugijalno stanište i