309 km², od čega 246 km² izrazit kraški reljef u krečnjacima . Severni deo je visoravan sa mnogim vrtačama,
su da u zoni izvora i vrela Ljuberađa postoji u krečnjacima formirana stalna karsna izdan debljine oko 100
. krečnjacima , što je od značaja za izgled pećinskog nakita.
jako zanimljiv tok. Njeno korito je izgrađeno u krečnjacima i dolomitima. Voda teče preko erozivnih lonaca
da je izdanska voda akumulirana u mermerisanim krečnjacima jurske starosti. Voda iz ovih stena zahvaćena
podzemne vode je od nakrečnjčkih stena ka krečnjacima . Novijim speleološkim istraživanjima na
Milanovac. krečnjacima titonske starosti. Ovi krečnjaci u okviru
sedimentima i laporovito-bigrovitim krečnjacima (Popović R., 1968). Slojevi ovih stena su
Miroča određuje kontakt sa do njokrednim krečnjacima i laporcima. U južnom delu je karst Miroča
. krečnjacima poniru i ponovo se na površini javljaju u vidu
i bioklastičnih krečnjaka sa crvenim buloškim krečnjacima i vulkanitima na vrhu. Ladinik najčešće
i velikog broja izvora, od kojih su najveći u krečnjacima Banjana, Teočina, Brezne i Drenove.
faunom i bočnim ekvivalentima pločastim krečnjacima i alevrolitima sa florom (Ivovička formacija)
i bioklastični krečnjaci sa crvenim buloškim krečnjacima i vulkanitima na vrhu. Ladinik najčešće
je u bankovitim i slojevitim kretacejskim krečnjacima , sa strmim stranama i bez aluvijalnih ravni. Na