i vojno-strateški najdominantnija tačka u regionu, obavezno utvrđuje. Već u narednom periodu, tokom Gvozdenog doba (900 - 50 p. n. e.), starijeg - Halštata i mlađeg Latena , nastavlja se potreba fortificiranja Petrovaradinske stene, što se potvrdilo pojavom Skordiska. Kelti, kao prva organizovana vojna sila na ovom podneblju (oko
značajne rezultate za proučavanje praistorije Beograda, šireg područja Podunavlja i Panonije. Otkopano je oko 100 grobova spaljenih pokojnika, iz doba keltskog latena . Osim toga, otkriveno je 230 grobova iz bronzanog doba, kao i naselja iz neolitskog, bronzanog i gvozdenog doba. Širok dijapazon praistorijskih kultura na tako
mamuta, ribe...). Praistorijski materijal je izložen u četiri vitrine. Mezolitski materijal (alatke od kosti i roga) u jednoj vitrini, a materijal od neolita do latena u tri vitrine. Počev od keramičkih antropomorfnih figurica, preko keramičkih posuda, oružja, novca, nakita, pa do prikaza keltskog groba sa prilozima u staklenom
opreme, jer je njihova masivna konstrukcija omogućavala bezbedno nošenje mača. Takođe, posebno treba pomenuti astragalne pojaseve, koji u periodu poznog latena doživljavaju svoj drugi život, jer najstariji ovakvi pojasevi potiču iz pozne faze starijeg gvozdenog doba panonskog basena. I ovi pojasevi su pripadali ženskoj
prostire se, verovatno urbanizovano, poluukopano latensko naselje. Na osnovu nalaza keramike i metala, pretpostavlja se da je oppidum podignut u periodu kasnog latena i trajao je do sredine I veka n. e., a da je u njemu živelo keltsko pleme Boji.
IX / VIII do kraja I veka pre n. e.) na prostoru central-nog Balkana, sa glavnim akcentom na najznačajnije promene koje su se dešavale tokom gvozdenog doba - halštaeta i latena , kao što su pojava kneževskih grobova u VI / V veku pre n. e. i razvoj kulture Kelta, njihovih migracija i naseljavanja od III veka pre n. e. do početka nove ere na prostoru
muzeja (30. maja 1947. godine). latena , Rima, kao i pokloni i pozajmice iz ostalih muzeja Vojvodine i pojedinaca.
o neprekidnom trajanju života počev od neolita, pojave najstarije zemljoradničke kulture na ovom području, kulture starčevo kereš (Körös), sve do poslednje faze latena , mlađeg gvozdenog doba, do nastojanja Rimljana da, od izvora do ušća, ovladaju celim tokom Dunava.
Evropi, posebno u dolini Rajne i na severnom rubu zapadnih Alpa, javljaju se novi izuzetno bogati kneževski grobovi koji označavaju početak mlađeg gvozdenog doba, latena , i početak materijalne kulture Kelta. Krajem V i početkom IV veka pre n. e. Kelti su se iz matične domovine raselili od Francuske do Mađarske, stigli su do Italije a
. Međutim, za ishranu su više koristili domaće nego divlje životinje, premda je lov bio stalno prisutan. latena koji se na sremskim lokalitetima: Gomolavi, Gradini na Bosutu, Sremskoj Mitrovici i drugim, javlja na prelazu V u IV vek pre nove ere i traje do dolaska Rimljana.
srednjeg bronzanog, starijeg i mlađeg gvozdenog doba i kasne antike. Cilj ovih arheoloških iskopavanja na ovome mestu je prvenstveno zaštita nekropole iz ranog Latena koja je ugrožena ilegalnim iskopavanjima,, divljih kopača. Prilikom prošlogodišnjih sondažnih istraživanja otkrivena je i jedna zlatna minđuša kao prilog
AMD verovatno planira da ubaci prvo u opterone sledece godine), prelazak na sitniji proces proizv., dual 128 b mem. kontrolere za buduce opterone, moguce smanjenje latenc . kesa...
sa srazmerno kratkotrajnim prodorom Skita, o čemu svedoči karakterističan arheološki materijal, uglavnom keramika i oružje (strele, koplja, bodeži). Nosioci latena su Kelti, a njihovim stapanjem sa domo rodačkim stanovništvom se formira populacija, koju antički pisci pominju pod imenom Skordisci. Za njih se vezuje čitav niz