slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "ljetopisac".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
, što je i logično, na starim dubrovačkim letopisima. ljetopiscu kano da je srpština više prirođena, nego ljetopiscima što iza njega ponikoše ". U tom letopisu prva zabeleška se odnosi na bosanskoga kralja Stjepana [ 817 ], koji je
. ljetopiscima što iza njega ponikoše ". U tom letopisu prva zabeleška se odnosi na bosanskoga kralja Stjepana [ 817 ], koji je Dubrovniku poklonio prvo zemljište van zidina. [ 136 ]
u projektu razrješi. Preosvećeni je iskoristio priliku da pozove sve ljude dobre volje da pomognu gradnju i obnovu ove davno porušene svetinje, koju, kako veli ljetopisac , razrušiše ' ' poturice koje dođoše sa Glamoča i sagradiše dvanaest dima (kuća) ' '.
oblika kraj vode. ljetopisac ; knjiga u koju se bilježe stvari koje se žele držati u sjećanju; crkv. knjiga u koju su prepisane molitve koje treba znati napamet.
u svim svojim prevodima. I sam Klaić kaže: ljetopisca popa Dukljanina, ne poznaje Crvenu Hrvatsku ()
stotina godina, a područja udaljena tisućama milja jedno od drugoga. Jedno je od Prokopija od Cesareje, i datira iz polovine šestog stoljeća, drugo je zahvaljujući ljetopiscu Helmoldu iz krajine Hollstein niže Danske i potiče iz druge polovice 12. stoljeća.
vrijednih spomenika starog bogoštovja Slavena. ljetopisac Kuzma opisao je provale Karla Velikog (768 817. god.) u slavenske zemlje, gdje su franačke vojske u Češkoj, Saskoj i Turingiji palile i uništavale slavenska sveta
(768 817. god.) u slavenske zemlje, gdje su franačke vojske u Češkoj, Saskoj i Turingiji palile i uništavale slavenska sveta mjesta i hramove. ljetopisac Herbord spominje Otona Bamberškog, biskupa i misionara, koji je djelovao na pokrštenju Slavena. Sigurno je i u tom razdoblju dolazilo do ništenja slavenskih
predaka SVAROG poznat je posebno i po imenu BIJELBOG - Dobribog, za koga su Slaveni znali jos od najdalje davnine, a to nam posvjedočuju najpoznatiji i najpouzdaniji ljetopisci . Već u 6. etoljeću Prokopije od Cesareje zabilježio je u svom djelu »De BELLO GOTHICO«, da su Slaveni štovali jednog boga i da je to bio »Dobri - Vidovni bog«.
stvoritelja svjetlosti i svemira, i da su to božanstvo slave neki preci iz daleke prapostojbine s Istoka na Zapad prenijeli. Kod Istočnih Slavena spominje ga i ruski ljetopisac N e s t o r.
i svemira (kasnije zvan Svarog). Ovo božanstvo su slavenski pisci iz daleke prapostojbine s Istoka na zapad prenijeli, a kod istočnih Slavena poznavao ga je i ruski ljetopisac N e s t o r. Ovaj kaže o Svarogu, da je imao dva sina Sunce i Oganj (ruski Ogon i indiski Agni), po tom su stari Slaveni okrstili Sunce Svarožićem i Svastićem. (Dr. Nikola
tragedije obaju dijelova podijeljenog kraljevstva, Ljetopisi pronalaze razlog u prethodnoj nevjeri, tj. napuštanju Boga od strane vladara ili naroda. Štoviše, ljetopisac uvodi novu kategoriju: tražiti Boga Da bi izrazio kako u tijeku povijesnih previranja i nedaća, vjera ne može biti nešto što miruje, što se posjeduje, ali se s time ne
se posjeduje, ali se s time ne mora baviti nego da je vjeru nemoguće zadržati bez stalnog aktivnog angažmana jer vjerovati znači u mnogo čemu ići protiv struje vremena ljetopisac govori o traženju Boga. Tražiti se ne može pasivno, bez angažiranosti, bez zauzetog iščekivanja, ispitivanja, hoda i truda. Za njega, dok promatra pojedine vladare
ili jelte srbije jeste i pritom je stvorio razne narode koji ustvari ne postoje? ljetopisci i davna historiografija dubrovačka (JAZU, Zagreb, 1883. sveska 65, strane od 92. do 128), gde je, o jeziku Dubrovnika, napisao ovako:
nepogrešivog moralnog zakona - nići obnova, prije svega naše duše, našeg narodnog bića. Hvala našoj Mileni što je ona doprinijela i doprinosi, i kao čovjek i kao ljetopisac , i čuvanju pamćenja i obnovi naše duše i našeg bića, obnovi Kosova i Metohije », rekao je Mitropolit Amfilohije.