i Hercegovini I-II, Sarajevo 1888 - 1889, a Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak , Narodno blago, Sarajevo 1888.
da sadrže slovenski nastavak k, koji imamo, naprimjer, u Skopljak, Ljubušak i t. d., dakako sa drugim vokalom. Gdje su stanovnici Milingi, to se ne
. Pored ostalog, to se vidi i iz pjesme pokojnog bega Kapetanovića Ljubušaka " Boj pod Banjomlukom 1737. godine ", koju je napisao crpući podatke iz
i na nekolke pjesme date u cjelosti, kao i nekoliko usmenih priča kojima Ljubušak pojašnjava poslovice, odnosno tumači njihovo značenje ili njihov
, a zatim i ćutnje hronotopa njenog nastanka. O ovome problemu sam Ljubušak u uvodu prvog izdanja kaže:
kao Kopčić Duvno "itd. (str. 69) Ljubušak ne spominje jer su pridodate zbirci tek u drugom ćiriličnom izdanju
korisnost u svim nivoima. Ljubušak poručuje:
. Ljubušak zbog bolesti povukao sa te funkcije 1899. godine, na tu poziciju
knjigu) kod njega, da ne zaspu. Pokatoličeni musliman, Lovro Sitović Ljubušak , ima jednu Pisnu od pakla (1727.), u desetercu, ali uperenu protiv
Ovaj pojam su smislili, inače, mostarski sociolog Ivan Vukoja i rođeni Ljubušak , po vlastitom iskazu afro-Hercegovac Tarik Samarah, autor potresne
teksta u listu Otadzbina - bosnjastvo Mehmed-bega Kapetanovica Ljubusaka , dok je Safvet-beg Basagic zbog ideje bosnjastva izrazene u
intelektualaca okupljenih oko Mehmeda-bega Kapetanovića Ljubušaka . List je izlazio u Sarajevu, sve do 1910. godine.
iz Sandžaka i djelimično Bosne i Hercegovine: Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak , dr. Safvetbeg Bašagić, Fehim Bajraktarević, Šaćir Sikirić, Meša