, iako u svetskoj istoriji datiran još u vreme starog Egipta, kod nas se najviše vezuje za 18. vek, za Johana Ernsta Mansfelda , čuvenog bečkog gravera i za Zahariju Orfelina. Štampani ekslibrisi se javljaju kod Srba tek u 19. veku. Bogato srpsko
i Štraus su, naravno, svako leto provodili kod njih, Maks Rajnhard i Kasner, i retka knjiga uspomena na Kasnera Ferča Mansfelda , to moramo danas konačno da vidimo, i slavlja kod Kastiljonea, une merveille sans comparaison, inoubliable, il était
Matice srpske 12 ( 1976 ), 267 - 270, sl. l. Crtež je atribuisan na osnovu činjenice da je prilikom graviranja Johan Georg Mansfeld u donjem levom uglu naveo da ga je izradio Jakov Orfelin. Upor.: D. Davidov, Srpska grafika XVIII veka, Novi Sad, 1987 ,
moglo ublažiti nego mu ih je samo povećalo siromaštvo i teška batinaška pedagogija u kući i školi za vreme detinjstva u Mansfeldu gde mu se otac preselio i postao rudar. Taj život i sredina utisnuli su dubok malovaroški pečat na njegovu dušu, na jezik
i skeptičniji duh pokleknuo u sprovođenju smele i teške borbe s moćnim Rimom . Mansfeldu i Magdeburgu, a od 15. godine u Ajzenahu, što je, po mišljenju mnogih istoričara, razvijalo i utvrđivalo kod njega