prosvetiteljstva, za jednu alternativu marksizmu . Ili za dve alternative, ako tako mogu reči.
se povede rasprava filozofska, a ne ideološka o marksizmu i liberalizmu, tj. o pojmu (i vrednostima,
, smislu) građanskog društva, koji je u marksizmu sasvim odbačen, tj. na koji su marksisti (svi:
koji su, sa razlikama i nijansama, tekle u marksizmu posle II sv. rata (posle fašizma i staljinizma)
i mogu ti reci da je tada vise ljudi palo na marksizmu (a kako cujem od kolega i danas je slicno) nego na
, naročito Prudonovih ideja, stran marksizmu . Znalo se da je u opreci sa sovjetskim i kineskim
se u borbu za novo društvo zasnovano na marksizmu i naučnom socijalizmu
(analitičkoj filozofiji, fenomenologiji, marksizmu ) shvaća sebe kao antifilozofiju, kao
neprijatelje. Ta nauka neće ni da čuje o marksizmu , proglašava ga pobijenim i uništenim; i mladi
počela je (90 - e godine prošloga veka) s borbom marksizmu neprijateljske struje unutar marksizma.
ostatke starog, na svoj način celovitog i marksizmu iz osnova neprijateljskog sistema.
sindikalizam, takođe se prilagođava marksizmu ispravljajući ga: Labriola u Italiji,
govora ni o borbi protiv imperijalizma, ni o marksizmu , ni o socijalističkom radničkom pokretu.
dubinu stvorenog, u samu suštinu čovjeka. marksizmu ima jedna veoma agilna misao - da ne treba toliko
kazem. Mnogo je takvih koji su spremni da kazu ne marksizmu , ili mitrovicizmu, ili idiotizmu samo im je