stranke, među kojima je i Trivanova. Metonov kalendar.
u bilo kom danu u godini, računajući naizmenično mesece od 29 odnosno 30 dana. Ceo sistem brojeva epakta baziran je na Metonovom lunarnom ciklusu, poznatom kao ciklus Zlatnog broja, koji služi da označi dane u godini kada se pojavljuje mladi Mesec
Mesec. Metonovom ciklusu. Taj 19 godišnji ciklus pravi grešku koja za 2500 godina naraste na 8 dana. Zato je uvedena ispravka koja
perioda od 6.585 dana (18 godina, 10 dana, 7 časova i 42 minuta). No postojao je još jedan značajni astronomski period - Metonov ciklus. Grk Meton konstatuje u V. v. s. e. da po isteku 19 godina Mesečeve faze se ponavljaju na isti dan istog meseca (do
kojim se u judejskoj i hrišćansoj tradiciji odredjuju Pasha i Uskrs, respektivno. Metonov ciklus nije period eklipsi. Isto tako, veruje se da su druidski sveštenici znali za Metonov cikus pre dolaska Rimljana
naglasiti, medjutim, da Metonov ciklus nije period eklipsi. Isto tako, veruje se da su druidski sveštenici znali za Metonov cikus pre dolaska Rimljana. U analizi Strukture kao prediktora Hokins je pokušao da prepozna mesečev nodalni period (
mesečev nodalni period (precesija nodalne linije Mesečeve i Sunčeve ekliptike) od 18.64 goine, obzirom da je blizak Metonovom ciklusu. Za vreme ovog perioda zimski pun Mesec šetao se izmedju maksimalnog severnog otklona od 29 pravca kamena D
u isti dan (1891. g. 19 = 1910. g.) metonovom ciklusu nazivaju lunarnim krugom ili zlatnim brojem. Drugi naziv potiče od starorimskog običaja da se broj godine
Rajković, vlasnik preduzeća Viktorija sistem iz Leskovca. Metonov lunarni ciklus
pokušaja da se obezbedi nekakva proporcionalnost između religijskog lunarnog kalendara i tropske godine bio je tzv. Metonov ciklus. Njega je 432 p. n. e. otkrio i formulisao grčki astronom po imenu Meton iz Atine. On je (radeći zajedno sa drugim
bilo po kalendaru do tada. Metonovom ciklusu, ubuduće biti napusan zlatnim slovima na crkvenim stubovima. Da li zbog toga ili zbog važnosti otkrića, tek
na crkvenim stubovima. Da li zbog toga ili zbog važnosti otkrića, tek taj broj je nazvan Zlatni broj godine. Metonovog ciklusa je bio u tome što se kao konačno pravilo prihvatilo rešenje da se svake treće godine u lunarni kalendar ubacuje
) imaju 6939 dana i 16,5 časova, a da ciklus od 19 solarnih godina ima 6939 dana i 14,5 časova. Razlika je svega 2 sata. Metonov ciklus je poboljšao grčki astronom Callipus [ 4 ]. On je formirao tzv. Kalipusov period, koji je predstavljao
je poboljšao grčki astronom Callipus [ 4 ]. On je formirao tzv. Kalipusov period, koji je predstavljao četvorostruki Metonov ciklus. On sadrži 4 x 19 = 76 godina, odnosno 4 x 235 = 940 lunarnih meseci. Umesto da ima ukupno 440 meseci od 29 dana i 500
i 500 meseci sa 30 dana, Kalipusov period sadrži 441 nepunih meseci i 499 punih meseci, čime je smanjio dužinu četiri Metonova ciklusa za 1 dan.