tajne ispovedi u tamnici. Treći oltar je u lurdeškoj pećini, izrađen je 1938. godine po projektu inženjera Karolja Molcera . Izradio ga je kamenorezac Jakab Šiler koji je sagradio i tri galerije. Freske su dela dva akademska slikara iz Zagreba
, ali prijatan način. U galeriji Gerontološkog kluba u Drapšinovoj 3 otvorena je izložba grafika u boji, autora Matije Molcera . Tema ovogodišnje Molcerove izložbe je fikcija i identitet, zaokružena u 19 postavljenih radova. Izložbu je otvorio
radova. Izložbu je otvorio Mile Tasić. - Okupio nas je multimedijalni umetnik, svestrani stvaralac Matija Molcer , koji ovog puta grafikom kaže: "Ja sam tu" ... "Ja postojim ". Na ovim grafikama je dakle ta univerzalna i arhetipska
sam tu "..." Ja postojim ". Na ovim grafikama je dakle ta univerzalna i arhetipska zapitanost od kako je čoveka. Matija Molcer je vredan stvaralac. Po vokaciji, kompozitor, ali se nije ustručavao da uzme pero i da se rečima obrati javnosti ,
teže biva prihvaćena. Odmah se isključuje radio, kada čujemo nešto neuobičajeno, novo, kaže autor izložbe Matija Molcer . Na početku svog opredeljenja ka umetnosti, Matija Molcer kaže da nije imao uzore. - Uvek sam tražio vlastiti
nešto neuobičajeno, novo, kaže autor izložbe Matija Molcer. Na početku svog opredeljenja ka umetnosti, Matija Molcer kaže da nije imao uzore. - Uvek sam tražio vlastiti identitet. Istraživao sam sebe. Kada bih oponašao nekog na bilo kom
niko nije "opozicija ", recimo u književnosti, onda čemu pisati To je onda bezvredno. Ja sam uvek bio opozicija. Matija Molcer se subotičkim ljubiteljima umetnosti već predstavio na preko 20 samostalnih izložbi, a kada je u pitanju
već predstavio na preko 20 samostalnih izložbi, a kada je u pitanju interesovanje sugrađana, za njegove radove Molcer kaže: - Zadovoljan sam interesovanjem koje su subotičani pokazali za moju umetnost. Istakao bih samo jedan slučaj ,
slike iste, jer su sve bile okrugle. Neki ljudi nisu naviknuti da su današnje izložbe tematske. Izložbu grafika Matije Molcera , u Gerontološkom klubu u ulici Petra Drapšina 3 moguće je pogledati do 20. oktobra, a u ovom prostoru će uskoro biti sve
vest da se na konkurs javilo više arhitekata, među njima Deže Jakab i Marcel Komor iz Budimpešte, Ferenc Rajhl i Maćaš Molcer poznati subotički arhitekti, kao i Đula Rotenštejn i Žigmond Renji. Komisija je prihvatila projekte Jakaba i Komora ,
planovi ing. Koste Petrovića i da se te površine preurede u parkove, jezera i igrališta. Na mesto napuštenih ciglana Molcer ( u Keru ), Mačković ( iza stadiona ) i Prokeš ( Mali Bajmok ), ostali su majdani koji su služili kao divlje deponije .
Miler koja je 2009. dobila Nobelovu nagradu za književnost, a koja je rođena u našim krajevima. - Tu je i tekst Matije Molcera u kojem on govori o međunacionalnoj toleranciji, o toleranciji uopšte, kako živeći zajedno jedni drugima prenosima
njenom početku, ako pažljivije pogledamo, možemo primetiti jednu od zanimljivijih kuća ove ulice, kuću Šandora Molcera , danas na broju 9. Parcela ove kuće je 1838. godine pripadala Ištvanu Iržaku i na njoj se već tada nalazila seoska
i sobe 1886. i 1896. godine, čime je dvorišni krak kuće produžio sve do kraja parcele. Nakon toga kuću je kupio Šandor Molcer i 1910. godine predao molbu za njenu adaptaciju. Projekat adaptacije i dogradnje kuće u današnjoj Prvomajskoj 9
molbu za njenu adaptaciju. Projekat adaptacije i dogradnje kuće u današnjoj Prvomajskoj 9 potpisao je sam Šandor Molcer . O njemu se za sada ne zna mnogo, ali je poznato da je pripadao porodici zidara i građevinskih preduzimača, te je