e-prodavnice dostavljaju se putem kurira direktno do vaše adrese, prethodno navedene. Posle telefonske potvrde vaše narudžbine proizvodi se predaju kurirskoj službi. Plaćanje se vrši pouzećem. Sve porud žbine primljene radnim danom do 14 h šaljemo istog dana, isporuka je u roku od 24 sata putem kurirske službe Post xpress, isporuka pošiljke se vrši i subotom . Muntenije . Grad je smešten u dolini reke Arđeš, gde se obrazovana današnja rumunska država. Grad se nalazi u veoma plodnoj i gusto naseljenoj južnoj podgorini Karpata sa voćnjacima i vinogradima. Južno od grada pruža se Vlaška nizija, a severno planinski masivi Karpata pod šumama u pašnjacima .
Dakija ulazila je u sastav Rimskog Carstva od Trajanovog drugog rata protiv Decebala ( 105 - 106. g. ) do Aurelijanovog konačnog napuštanja njene teritorije ( oko 272. g. ). Tokom dugotrajne ekspanzije rimske moći i vlasti, Dakija je bila poslednja oblast pripojena Rimu i prva trajno napuštena. U njenim granicama se nalazio najveći deo sadašnje Transilvanije. Dopirala je na sever do Šumovitih Karpata, na zapad do poslednjih izdanaka Banatskih planina, na istok do Muntenije ; na jugu se graničila, Dunavom, sa Gornjom i Donjom Mezijom. Tle Dakije bilo je bogato šumom i rudama srebra, zlata i gvožđa. Glavni putni pravac je polazio sa Đerdapa i išao ka severu, povezujući Drobetu ( koja se razvila na severnom kraju Trajanovog mosta ), Sarmizegetuzu, Apulum, Potaisu, Napoku i Porolisum. Pod Hadrijanom, provincija je prvo podeljena na dve a ubrzo potom i tri administrativne jedinice. Njihova su imena: Gornja Dakija, Donja Dakija i Dacia
Smatra se da su slova rezana u Beogradu po nekom savremenom rukopisu, a knjigu je izdao Dubrovčanin Trojan Gundulić . Munteniji , koji je već imao štampariju u prestonom gradu Vlaške Trgovištu. Mitropolit Maksim bio je unuk despota Đurđa Brankovića, a kako je ostalo zapisano u Brankovićevom letopisu njega je u manastiru Kupiniku u Sremu postrigao monah iz ' ' obitelji ( manastirskog bratstva ) Stefana Despota ... pri reci Mlavi, predele Ždrele ' '. To upućuje na njegove bliske odnose sa braničevskom mitropolijom, čije je sedište tada najverovatnije bilo u Ždrelu, možda u manastiru Mitropoliji ili
imena tako da nema govora da je bilo prilikom doseljavanja u Srbiju rec o Rumunima u danasnjem smislu ( kao sto neki komentatori proizvoljno tumace ) jer su Vlasi u Rumuniji pretvoreni u Rumune dok su svoju kulturu, obicaje, specifican jezik uspeli da sacuvaju upravo u Srbiji . Muntenija . Vlaška je stara dunavska kneževina koja je ujedinivši se sa Moldavijom dovela do stvaranja Rumunije. Nema, dakle, ničeg ni pogrdnog ni netačnog u nazivu Vlaška, Vlasi. To je oznaka njihove regije, kao što je to za mene Šumadija. Ne vidim stvarno u čemu je problem sa srpskim Vlasima, kad oni sasvim normalno i u uzajamnom poštovanju i uvažavanju žive zajedno sa Srbima u pograničnim krajevima gde je u svim državama stanovništvo mešovito, i to ne od juče nego vekovima. Sve ovo mi
posuda ukrašavanih ubodima i urezima, često ispunjenih belom bojom. Ovaj materijal je karakterističan za tzv. Kostolac Kocofeni kulturu jedinstvenu po tome što je zastupljena samo na teritoriji istočne Srbije i jugozapadne Rumunije. Ona predstavlja simbiozu dve hronološki gotovo istovremene kulture Kostolačke, koja obuhvata teritoriju od Slovačke na severu do srpskog Podunavlja i Pomoravlja na jugu i Kocofeni, rasprostranjene u Rumuniji ( Oltenija , Muntenija , Transilvanija ). Na osnovu skromnih ostataka materijalne kulture nije moguće rekonstruisati tadašnje društveno ekonomske prilike na ovom području, ali se pretpostavlja, upoređujući ovo nalazište sa nekim drugim nalazištima iz okoline, koji potiču iz istog vremena ( npr. Lazareva pećina kod Zlota ili Čoka lu Balaš u Krivelju ), da je ono bilo privremenog karaktera, nastalo na mestu starijeg naselja iz ranog eneolita. U apsolutnim datumima ovo kratkotrajno naselje
subjekata činilo je tonom ovoga veka situaciju na evropskom jugoistoku kompleksnijom . Munteniju ) preko Dunava uz Timok na Niš, uz Toplicu na Kosovo, pa Metohiju niz Drim do Medovskog zaliva. Političke granice su činile prepreku da se ova komunikacija sagradi, kao i luka kod ušća Drima. Prirodan izlaz na more, što znači ka svetu, srpskog prostora ide preko albanskog inače manjeg ali značajnog, uz more, Jadransko pa kroz Otrantska vrata u Jonsko, te u Mediteran i ka okeanima. To zahteva odgovarajući, možda komplementaran politički sklop, zadovoljenje
i šta bi, po njihovom mišljenju, bili najbolji pozitivni podsticaji kojima bi Vlada mogla da motiviše preduzeća da u potpunosti poštuju poreske propise . Muntenije . Grad se nalazi oko 10 km severoistočno od Bukurešta i, zapravo, predstavlja produžetak izgrađene gradske celine Bukurešta preko njegove severoistočne upravne granice. Stoga Pantelimon spada u gradu najbliža predgrađa. Pored grada je istoimeno Pantlimonsko jezero .
na jugu Banata već u samom početku su došle u kontakt sa zajednicama kulture Starčevo-Kriš na zapadu Oltenije . Muntenije , dok je Vadastra kultura u Olteniji formirana na osnovi u kojoj je bilo elemenata Vinče V 1. Dalji razvoj Vadastra kulture teče paralelno sa Vinčom V 2, S 1 i S 2 na susednim teritorijama .
Vadastra kultura u Olteniji formirana na osnovi u kojoj je bilo elemenata Vinče V 1. Dalji razvoj Vadastra kulture teče paralelno sa Vinčom V 2, S 1 i S 2 na susednim teritorijama . Munteniji razvila se direktno iz finalne faze Bojan kulture ( transformacija Bojan-Gumelnica ) .
: Dorimski period i najstariji stanovnici Dakije. Grčke kolonije na Crnom moru. Geto-Dačani i njihova civilizacija. Nastanak dačanske države.; Dačanska država za vladavine Burebiste. Uspon Rima. Rimsko osvajanje Dakije. Rimska provincija Dakija. Slabljenje i pad Rimskog carstva. Administrativna podela Dakije i povlačenje Rimljana. Primanje hrišćanstva. Kontinuitet autohtonog stanovništva u Dakiji. Osnivanje rumunskih kneževina. Transilvanija . Muntenija . Moldavija. Rumunske zemlje i Otomanska imperija. Najznačajniji srednjovekovni vladari u rumunskim zemljama. Fanariotski period u Rumuniji. Revolucija 1821. i 1848. Ujedinjenje 1859. Vladavina dinastije Hohenzolern. Život u Rumuniji s kraja XIX i početkom XX veka. Seljačka buna 1907. Rumunija u Prvom svetskom ratu. Međuratni period. Drugi svetski rat u Rumuniji. Posleratni period i komunistička Rumunija. Rumunija posle Revolucije 1989.
celom svetu približio mističnu snagu rege muzike, postao je globalni simbol pobune protiv nepravde svetskog sistema pohlepe, koji rege autori nazivaju Babilonom . Muntenije i južnog Erdelja kao osnove rumunskog književnog jezika. Razvoj rumunskog književnog jezika u 7. i 8. veku do pojave Erdeljske škole. Jezik religijskih tekstova. Počeci retoričkog stila. Jezik moldavskih hroničara. Jezik muntenskih hroničara. Jezik Dimitrija Kantemira. Turski i neogrčki uticaj na razvoj rumunskog književnog jezika. Period tranzicije prema modernoj epohi u drugoj polovini 8. veka i početkom 9. veka. Osnovne ideje Erdeljske škole i njen značaj za