u Skorča gori, gde je tromeđa Korjenića, Grahova i Banjana . Nudola ( Mala Vučija pripala je Korjenićima ), pa rečicom Sušicom do Aranđelove crkve. Od crkve se penje uz rečicu Mirotišnicu na gredu Đurašicu i preko Struga vše grahovskih Dolova penjući se granična linija izbija na Malo Ilijino brdo, pa na glavicu Kurjelsku gradinu i završava se na Vel. Ilijinom brdu .
, Bilalovića, Mehovića, Bijedića, Đajića i Mićunovića. U Župu, u užem smislu, su 15 kuća Šehovića, Bilalovića, Kurtovića, Alibegovića i Mrdića. Dambegovina je do Aranđelova sa 1 kućom Kurtovića i 1 kućom Mrdića . Nudola . Selo čine dve grupe kuća: Gredice i Zanoga i tu žive Sredanovići i Šegrti .
potvrđivalo takvu seobu. Pored toga, teško bi bilo objasniti, kako su ti stočari pri svojim seobama mogli ući u Korjeniće i nastaniti se u onoj župi, koja je bila, kako iz ispitivanja izlazi, gusto naseljena u kasnijem srednjem veku, i u kojoj je živela, kako ćemo videti, mnogobrojna i znatna vlastela. Pa ipak, u Korjenićima ima toponima koji nagoveštavaju da je tako nešto moglo biti, kao na pr. nazivi Kaporova jama kod grada Klobuka, i Kaporovine, kako se zove jedan kraj sela Nudola . Za ta imena se drži da su vlaškog porekla .
veku; a ukazali smo na osnovu čega se može dosta sigurno uzeti da su iz tih vremena i imena ostalih korjenićkih sela. Patronimički toponimi u Korjenićima, koje ćemo navoditi, svakako su, ili bar delom, iz preturskog vremena . Nudola se zove Klupci, pa je i onde bila kula koja se po veličini i izradi, kako vele, isticala među najvećim u Korjenićima. Po svoj prilici da su Klupkovići ( Klupci ) bili neki vlasteoski rod koji je živeo i u Nudolu i u Lastvi. U Grbovniku Korjenića-Neorića među vlasteoskim rodovima koji su imali svoje grbove nalazi se i ime Klupkovića. Vrlo verovatno da se to odnosi na ovaj rod u Korjenićima. Na Klupkovinu se nastavlja glavica Mahovina, po čijim stranama je bilo vinograda u srpsko
sebi zaštitu. Ali, kad je stigao pred Klobuk, našao je zatvorene gradske kapije vlastela Zorke su ga izneverili. Ko su oni bili, da li domoroci, od vrmske vlastele, nije poznato . Nudola , gde je Vukovo Kućište, zove se Brankovina, a strane iznad sela i ispod brda Češlja, Brankovo osoje. Ovi toponimi ukazivali bi da su nekada u Nudolu živeli neki Brankovići, po kojima su ostala ova imena. Da je zaista tako, potvrdiće mnogi podaci koje ćemo navesti .
, usred Korjenića, snimljen je natpis: Ase leži Vlatko Branković, stanorova i veče sinom gd godmedan postavi te k Vlatku dode. Natpis nije, kao što se vidi u svemu čitak, ali ime Vlatka Brankovića u njemu još jedan je dokaz da su u Korjenićima zaista živeli neki Brankovići. Nadgrobni spomenik je besumnje iz preturskog doba, a po opisu kako je izgledao sasvim je verovatno da je taj Vlatko Branković bio vlastelin . Nudolu i Lastvi u pretursko doba i u starije vreme turske vladavine živeli neki Brankovići, postavljalo bi se pitanje da li bi moglo biti kakve veze između tih Brankovića i kosovskoga Vuka Brankovića, o kome korjenićko predanje govori da se rodio i živeo u onoj župi? Odgovor na to pitanje daće nam dalji podaci .
koji su se zvali Burlice, a tamo davno došli su iz Gacka. S njima su ista porodica Gašići u Sarajevu. U selu Nerađićima u Sarajevskom polju do pre oko sto godina stanovala je porodica Simića, po starini Burlice iz okoline Gacka; bila zadružna i vrlo bogata, da je prodavala po 50 tavara žita godišnje. U Goraždu je jedna kuća Burlica, a jedna u Nikšiću, u selu Kočanima. Od iseljenih Burlica su i Rašovići u Sasovićima kod Novog, koji su tamo došli 1692. godine iz Korjenića, iz sela Nudola . Njihovo predanje kaže da ih je nekad bilo devet brata koji su se zbog turskog zuluma raselili iz Korjenića i jedan brat otišao u Grahovo, gde od njega i danas ima potomaka; drugi u Žvinje, treći u Vitaljinu, čiji potomci tamo promenili prezime i nazvali se Rašica. Jedan od braće, Damnjan, ode devojci Milutina Tripkovića u Sasoviće i prozove se Rašović, po tome što su nosili raše .
Jovan, a stric Ilija. [ 278 ] Nudola , 1692. godine. Rodovsko prednje govori o devetorici braće Burlica koji se raseljavali. Prema S. Nakićenoviću, sasovićki Rašovići slave Sv. Arhangela Mihaila. - n. d, s. 477.
javnim i tajnim destruktivnim elementima i agitatorima, plašim se da i njih ne zavedu i pokolebaju. Selo Nudo, iz koga potiču dva opasna komunistička prvoborca Savo Mizara i Matija Antunović u većini je protiv Crkve, a srcem i dušom odan partizanima. Ona manjina koja je odana Crkvi, pod stalnom je impresijom onih brojnih i drskijih, a koji su protivnici vjere, te oskudica u parohu veliki je minus, koji može da bude od budućih velikih šteta. Jedna četvrtina parohije ( Pola Nudola , pola Vilusa, pola Balosava i Dolovi ) dosta je neprijateljski raspoložena prema Crkvi, a što je interesantno u moralnom pogledu nijesu na niskom nivou .