vole svoje ropstvo. Oldos Haksli
Henri Gadsten još 1975. godine najavio lek koji će da kupuju svi stanovnici planete (zdravi i bolesni) Ono što je Oldos Haksli u Vrlom novom svetu nazvao Soma uskoro bi moglo u vidu brojnih medikamenata da nam donese individualnu sreću i
u formi utopije, a drugi u formi anti-utopije. Ova protivurečnost dala bi se oličiti sučeljavanjem Žila Verna i Oldosa Hakslija. Hakslijevska kritičko-pesimistička antiutopija negira žilvernovsku naivno-optimističku utopiju,
sudećeg veća, koji je podneo zamenik javnog tužioca Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu. Oldos Haksli nije bio jedini intelektualac svog vremena koji je koristio halucinogene droge, ali je prvi koji je svoje
) u kojima prikazuje nihilizam koji prevladava početkom devetnaestog veka, odnosno ironičnu viziju buduće utopije, Oldos Haksli je već bio legenda u svetu književnosti. Tada je zakoračio u svet halucinogenih droga i svoje iskustvo vrlo
i paranoju nalik na one od kojih pate ozbiljni psihijatrijski bolesnici. Oldos Haksi je prvi put čuo za meskalin, kada je pisao roman Vrli novi svet (1932). U to vreme je, prema pisanju stručnog
je meskalin omogućio da pobegne iz zatvora jezika i oslobodi se tiranije konceptualnog razmišljanja. Svoje iskustvo Oldos Haksli detaljno opisuje u delu Vrata percepcije: Hrišćani bi ga nazvali nezaslužena božja milost koja ne vodi ka
da on toj drogi pripisuje uzvišene duhovne moći. Tako je Tomas Man, drugi veliki pisac koji je svojevremeno hvalio Oldosa Hakslija njegova Vrata percepcije opisao kao neodgovornu knjigu koja zbunjuje svet i sprečava ga da se mudro i razumno
da istražuje neobične činjenice i pribegava neophodnoj digresiji. Oldos Haksli nastavlja da lično istražuje efekte psihodeličnih supstanci. Repertoaru droga koje istražuje pridodao je
ustezanja postavljao pitanja vezana za farmakologiju, biohemiju, neurologiju, psihologiju i psihijatriju. Oldos Haksli je bio i ostao korisna protivteža svima onima koji veruju da se naukom mogu baviti isključivo naučnici. Sa druge
isključivo naučnici. Sa druge strane, platio je visoku cenu svojih istraživanja... Oldosa Hakslija
, recimo?) Not to mention Shakespeare. Oldos Haksli, jedan od meni jako dragih pisaca. Kupio me je još u srednjoj koli sa Vrlim novim svetom, a onda su došli eseji (uz,
modernog društva i promenama koje se u njemu dešavaju brže nego što to očekujemo, sve češće mi na pament pada rečenica Oldosa Hakslija da je sudbina svih novouspostavljenih istina da započinju kao jeres, a završavaju kao dogma. Jedna od istina
. Oldos Haksli, jedan od najistaknutijih evropskih esejista XX veka. Njegovi "romani ideja" zasnovani su na esejističkim
Frensis Bret Jang, Džojs Keri i Edit Sitvel. Generaciju rođenu do 1900. godine predstavili su nam, kao najznačajniji, Oldos Haksli, a uz njega tri romansijerke, Margarit Kenedi, Ajvi Kompton-Bernet i Elizabet Bouen, a zatim Robert Grejvz,