godina. u ranim preašelskim ili olduvajskim industrijama u istočnoj Africi na lokokalitetima Omo i Kadar u Etiopiji, Olduvaj u Tanzaniji, Kobi Fora u Keniji. U starijem i srednjem paleolitu česti su i u severnoj Evropi, kao i u centralnoj i
geološka istraživanja koja su između 1960. i 1964. godine obavljena u jugoistočnoj Tanzaniji, u Olduvajskom klancu. Olduvaj je 40 km dug erozioni klanac po ivici nekadašnjeg jezera, u čijim su naslagama od stotinak metara otkrivena ljudska
sadržajima da je teško poverovati da je najstariji. Olduvaju i približno istovremenih lokaliteta (Omo, Hadar, Melka Kunture), mogu se klasifikovati u određeni broj tipova koji
, i to kako o mestu odakle potiče, tako i o njegovom obliku i veličini. Tako su, na primer, kamene rukotvorine iz ležišta I Olduvaja gotovo uvek izrađivane od manjih komada lave (bazalt) i kvarca, donošenih sa mesta koja su od prebivališta udaljena
samo delimično preoblikovanje dva postupka koja su jasno dokumentovana u najstarijim ljudskim prebivalištima u Olduvaju nužno podrazumevaju dugo osmatranje i određeno poštovanje osnovne sirovine za izradu oruđa, tj. konceptualizaciju
rukotvorina, prototipa kamenog oruđa. Od stvaranja tog prototipa do momenta realizacije kamenog oruđa iz ležišta I u Olduvaju svakako nije proteklo dugo vreme. Neizvesno je, međutim, koje je vreme bilo potrebno da se dođe do pojma o kamenom
i Australopithecus afarensis-om čija se starost procenjuje na 2,5 do 3, odnosno na 3 do 3,6 miliona godina. U ležištu I Olduvaja , osim Homo habilis-a, pronađeni su i ostaci robusne vrste australopiteka, tzv. Australopithecus boisei, čije se
afarensis-om. Jedno je ipak izvesno: dijalog između čoveka i kamena kakav je posvedočen u prebivalištima ležišta I u Olduvaju pripreman je veoma dugo, tokom razdoblja u kojem su prirodne forme kamenje i stene neobičnog izgleda pobuđivale kod
poliedar ili cepač. Redovna pojava nerukotvorenog kamena (manuports) u svim najstarijim ljudskim prebivalištima u Olduvaju može se objasniti jedino tradicijom. Homo habilis, koji pre oko 2 miliona godina izradom kamenih oruđa i korišćenjem
cm), a imalo je lobanju sa moždanom zapreminom od 800 do 1200 cm 3. Starost ostataka H. erectus-a sa lokaliteta u Africi ( Olduvaj , Kubi Fora, Melka Kunture) procenjuje se na pre oko 1,600.000 700.000 godina, a onih sa lokacija u Aziji (Čukutijen i