obavezno odes kod Petrovica na konsultacije posto mislim da je malo specifican kada je u pitanju nacin resavanja. ordinali i kardinali spadaju u teoriju skupova? ko na ispitu daje zadatke, petrovic ili neki asistent?
na apscisisu se nanosi procentualna vrednost učešća u leguri, (npr: komponenta A % komponenta B % = 100 %), a na ordinati se nalaze temperaturne vrednosti (sa karakterističnim tačkama topljenja, tj. kristalizacije, jer svaki metal ima
projiciramo u pravcu zraka s. Očigledno, apscisa tačke O 1 ' biće jednaka apscisi tačke O, a ordinata tačke O 1 jednaka je ordinati y o.
zvezde imaju 0,001 (1 / 1000) tog sjaja (obrati pažnju da je grafik logaritamski, što znači da je svaki korak na ordinati , y osi, 10 puta veći). Pretpostavimo da sve zvezde grupišemo tako da na nebu izgledaju kao jedna velika zvezda. Koliko
broj piksela ima određeno (isto) osvetljenje. To znači da će na apscisi biti vrednosti osvetljenja od 0 do 255, a na ordinati broj piksela koji imaju odgovarajuće osvetljenje. Valja primetiti da je i ovde prisutna, za histograme
) slike je 2048, tako da su svi stupci histograma jednake visine i predstavljaju vrednost od 2048 piksela. Inače se na ordinati histograma ne označava kvantitativna vrednost broja piksela, već postoji fiksna visina kojoj se dodeljuje najveći
, ja bih krenuo u objašnjavanju odozgo na dole: 1) prvi dijagram ozna č ava padavine u mm, odnosno to je ujedno i l / m2. Na ordinati (vertikalnoj liniji) je data razmera, č esto se menja da bi sve stalo na crte ž zato ne gledati samo zelene stubi ć e ve ć i
da se rastapa (tačka a1), a rastapanje će se završiti na ordinati . Ako se legura L2 hladi od tačke b2, iz rastopa će početi da se formiraju prvi kristali na T2 (likvidus - linija), a proces
se vidi uticaj ugljenika i silicijuma na strukturu normalno hlađenog liva. Količina ugljenika u livu data je na ordinati , a procenat silicijuma na apcisi.
veličina malo menja pri većim promenama druge, pri prikazivanju međusobne zavisnosti te dve veličine pogodno je na ordinati prikazati samo onaj deo u kojem se promene veličine dešavaju.