Srbije. Graniči se sa šest opština, a na istoku sa Republikom Bugarskom. Razmeštena je na obroncima Čemernika, Ostrozuba , Tumbe, Plane i Vlasinske visoravni sa 318 kvadratnih kilometara. Sama Crna Trava smeštena je na obalama Vlasine u
poznat FHP) koji se spasao tako što su ga zaklonila tela ostalih ubijenih. Ubijeno je 17 muškaraca iz familije Morina iz Ostrozuba / Astrazub, 10 članova familije Paqarizi i dva člana familije Terdhaku iz Dragobilja / Dragobil. Među ubijenima su
ili aluvijalnim ravnima, a najvećim delom na planinskim kosama Čemernika i njegovih ogranaka (Orlovca, Tumbe, Ostrozuba i Dobropoljske čuke) poznata su pod zajedničkim imenom Crna Trava. To je kraj koji se prvi put pominje u biografiji
. idi na sadržaj... Ostrozuba , Zeleničija i Kačera, sakrivena obodima ovih planina, kao u kakvom orlovskom gnezdu, Crna Trava se nije dala pokoriti
na istočnoj strani Leskovačko-vlasotinačke kotline, na zapadnim padinama Kruševice i severozapadnim ograncima Ostrozuba . Najniža tačka je na 230 m nadmorske visine na ušću Vlasine u Južnu Moravu, a najviši vrh Raskrsje na 1.433 m. Klima
delu područja. Dobro je saobraćajno povezan sa opštinskim centrom. Intenzivnijim razvojem turizma na području Ostrozuba i povezivanjem sa značajnim turističkim atrakterima u okruženju (Vlasinsko jezero), stvaraju se uslovi za razvoj
. Sa svojim timom potpredsednica je posetila i malobrojna staračka domaćinstva koja su ostala da žive na obroncima Ostrozuba .
godina Čemernik je poprište neplanske seče bukovog drveta. Stoletne šume Virčina, Kačara, Valmišta, Tvrdog Brega, Ostrozuba i Čobanca su toliko proređene da su zbog toga počeli da presušuju i veliki izvori. Nekada najjači izdanak vode u ovom
. Vlasina i Krajišta ostala su bez četiri naselja. To su Bajra u opštini Bosilegrad, Kolunice u opštini Surdulica, Ostrozuba u opštini Crna Trava, kao i Javorje u ataru Vlasotince. Pred nestajanjem je i Bistrica (tri stanovnika) u opštini Crna
je prenocio. Tu mu je domacin detaljno opisao predeo gde prirodno raste zelenice, a ujutro se on pešice uputio do sela Ostrozuba . Odatle je produžio do sela Bistrice i u kasnim popodnevnim casovima stigao u Zelenicje do mesta gde prirodno raste ova
u Srbiji, ogranak Čemernika, prema Vlasotincu, koga pojedini geografi tretiraju kao posebnu planinu. Najviši vrh Ostrozuba je Ostrozupska čuka - 1546 m. Ispod njega je istoimeno selo Ostrozub, koje pripada crnotravskoj opštini. Na izvorištu
Ilić je 1951 godine pronašla dva presađena primerka zeleničeta u fazi cvetanja u selu Lopušanj, na 19 km udaljenosti od Ostrozuba , ali na znatno nižoj nadmorskoj visini (700 m). Bez obzira na to, mišljenje da zeleniče ne cveta na jedinom prirodnom