da je na ovom prostoru postojalo neko veće selo ( pagus ), verovatno preraslo u civitas, posvećeno
canabae (naselja uz vojne logore) i oppidum ili pagus (naselja starosedelaca). U 2. i 3. veku na
. On nam kazuje i neka imena svetih mesta, kao pagus Silensis (VIII, 59), sveta šuma Žutibor (
(VIII, 59) jednu planinu koja se nalazi u pagus Silensis (u Šleziji); ona je vrlo visoka, i zbog
Sciudibure, a danas je Schkeitbar. Planina pagus Silensis, zove se u jednoj buli Evgenija II Mons
je i veliki nesporazum koji se teško uklanja reč pagus znači selo i zabit izvan civilizacijskih
povišen sa dosadašnjeg statusa naselja (sela) pagus na mestašce oppidum i u njemu se četiri puta
i najmračnijim tajnama koje ljudi iz Pagus Parvusa pokušavaju da sakriju jedni od drugih,
logora. Jedno je bilo naselje starosedelaca, pagus ili oppidmn, koji u svim dosada poznatim
rimski građani, u civilnom naselju. Keltski pagus , prostorno odeljen od rimskog naselja u
znali, koji su dakle znali da se selo kaže pagus , a seljani pagani
mišljenje da je ime Pag nastalo iz latinske reči pagus što znači selo.
tipični sa paralelnim izvođenjem iz lat. reči pagus > paganus u stbug. paganъ sa dva sufiksa - ъ i - ьsь
o ovome i sam Ditmar tvrdi (vid. Dithm 1 6. Pagus Milzeni, sive Milceni fuit pars Saraborum, ut
, cvrst, silan«, pagos »uzvisina« i lat. pax, pagus , compages kao i njihovi koradikali u ostalim