zajednica Prijepolja autora Nadira ef. Dacića o kojoj su govorili prof. dr. Sadudin Musabegović, prof. dr. Enes Pelidija i prof. dr. Marko Vešović. Moderator programa bio je Zaim Hadžisalihović.
ocjene, stala su poznata imena: dr. Sadudin Musabegović, profesor na likovnoj Akademiji u Sarajevu, i dr. Enes Pelidija , profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
se umjesto termina ' ' islamizacija ' ' u udžbeniku isključivo upotrebljava sintagma ' ' prelaženje na islam ' '), Enes Pelidija i Fahrudin Isaković predstavili su kao pozitivne promjene u istoriji Bosne. Oni pišu da je položaj kmetova u Bosni bio
, koji se prostirao ' ' od Šapca do Jadrana i od Zvečana do Virovitice ' ', pripada-lo islamskoj vjeroispovijesti. Pelidija i Isaković pišu da je u vrijeme uspostavljanja osmanske vlasti u Bosni ' ' bila prisutna vjerska tolerancija. (...) Da
, ili ih pretvarali u džamije, zakonom zabranjivali podizanje novih hramova. Pelidija i Isaković pišu da su uprkos viševjekovnoj osmanskoj upravi narodi Bosne i Hercegovine zadržali ' ' svoj bosanski
put međunarodno priznate njene sadašnje granice, koje su u narednim desetljećima doživjele samo manje korekcije ' '. Pelidija i Isaković posebnu pažnju posvetili su bici kod Banje Luke 1737. za koju kažu da ' ' predstavlja jednu od prvih stranica
' '. Pelidija i Isaković pišu da je austrijskim osvajanjem Like i Krbave 1689. godine počinjen ' ' prvi od brojnih genocida (lat. gens
etničkim imenom Srbi su kao stanovnici Bosne pomenuti samo jednom, ali i tada govore ' ' bosanskim ' ' jezikom. Enes Pelidija i Fahrudin Isaković autori su i prvog muslimanskog udžbenika za drugi razred gimnazije. Ovaj udžbenik je neznatno
Dani Hamdije Šahinpašića je počela danas sa književnom večeri u prelijepoj bašti pljevaljskog književnika Enesa Pelidije . Drugi dan rezervisan je za izložbu pljevaljskih slikara u geleriji Sportskog centra,, Ada, a Dani Hamdije
, iz Sarajeva, Pazara Sjenice.. Nek mu dragi Allah podari Dženet mali a veliki čovjek prof. dr. Atif Purivatra, dr. Enes Pelidija ... Ma priča je priča ali kad Muaz Borogovac udari u šargiju pa viknu iz grla bijela, mila majko, kad se prolomi sala reko
nije identifikovao, posebno one iz muslimanskih porodica: Lagundžija, Šabanić, Šulović, Abdićević, Nuhanović, Pelidija , Kečević. Šućrija Muzurović je od 1932. bio sekretar društva, a Ibrahim Biogradlija, novinar društva, zatim Ibrahim
se Aladža džamija vrati na ono mjesto i ima onu namjenu kakvu je imala i prethodnih 500 godina, kazao nam je prof. dr. Enes Pelidija .