, na kojemu su četiri prozora i sat. Zapadna fasada crkve je oživljena portalom nad kojim je prozor, a sa strane su po dva pilastra . Bočne fasade ukrašene su nizom dvojnih pilastara koji imaju zajedničke kapitele između kojih su raspoređeni

postavljena je na regulacionoj liniji ulice. Pročelje je simetrično rešeno. Vertikalna podela je izvedena sa četiri pilastra koja fasadu dele na tri polja. U sredini se nalazi glavni ulaz koji se u gornjem delu polukružno završava. Sa obe strane

povezanih poluobličastim lucima. Fasade nisu samo malterisane u ravno, već imaju dekorativnu plastiku u obliku pilastra , horizontalnog venca kao i nadvratnika iznad bočnog severnog portala. Ova dekoracija odvaja crkvu u P. Dobriću od

osi sa podelom okana na šest polja. Prozore dele ravni pilastri sa ravno zaključenim polukapitelima. Između dva duža pilastra , u visini solbanka postavljen je ravan profilisan venac, a ispod solbanka je ravna uvučena površina. Sredinom fasade

postavljen je ravan profilisan venac, a ispod solbanka je ravna uvučena površina. Sredinom fasade pružaju se dva pilastra , levo i desno naizmenično se ređaju prozori i pilastri. Iznad prozora su ravni nadprozornici. Jednospratnica se

bazilike sa nišama iznutra u bočnim zidovima i pojačavajućim licima poluobličastog svoda, koji polaze sa naspramnih pilastra , između ovih niša. To dokazuje i način na koji je kupola dignuta između ova dva pojačavajuća luka, bez kockastoga

se pilastri (pravougaoni, uski stub u obliku uspravne pljosnate izbočine na zidu) i polustubovi (razlikuju se od pilastra po tome što su u obliku polukružne, oble izbočine), jako istaknuti korniši, polukružni lukovi, zabat i ogromne,

srednjovekovni živopis. Posle obijanja debljeg sloja maltera, iz sredine 19. veka, sa jugozapadnog isturenog pilastra , na njegovoj severoistočnoj strani, otkrivena je monumentalna freska sv. Jovana Milistivog. To saznanje podstaklo

¶ pilastra , nose i četiri mermerna osmostrana stuba u sredini priprate.

naglašen krovnim baroknim frontom koji je preko arhitravnog friza sa triglifima i metopama oslonjen na četiri visoka pilastra , koji se završavaju kompozitnim kapitelima.

se bifore. pilastra i dva stupca, između kojih je smeštena mermerna oltarska pregrada. Fasade su bile omalterisane belim malterom, fine

je visok 44 metra. Crkveni prostor zauzima površinu od 15160 m², kupola je do vrha krsta visoka 133 m, a nose je četiri pilastra nosača, svaki obima od 71 metra. Stara bazilika sv. Petra Staru baziliku sv. Petra, sagradio je car Konstantin Veliki

II. (Guglielno della Porta 1575.) i grobnica pape Urbana VIII. (Bernini 1647.). Uz četiri golema centralna stuba ( pilastra ) nalaze se skulpture svetaca od kojih je možda najljepši sv. Longinus s kopljem kojim je proboden Krist (Bernini).

timpanonom sa okulusom u sredini. Širina portika odgovara širini naosa. Na zapadnom zidu naosa se nalaze četiri pilastra sa korintskim kapitelima čiji raspored se poklapa sa stubovima portika. Između pilastara se u prizemnoj zoni nalaze

iz obližnje Carine. Crkva ima osnovu u obliku upisanog krsta, sažetog tipa, sa kupolom koja počiva na četiri masivna pilastra . Kupola je iznutra kružna, a spolja osmostrana sa osam manjih izduženih monofora. Građevina ima tri apside: oltarsku