slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "pinterović".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
Potom su gosti krenuli put Gibarca u obilazak obnovljene crkve Sv. Ivana Nepomuka koja je pošle godine proslavila 200 godina od izgradnje. Tu ih je dočekala baka Anica Pinterović , domaćica te crkve i spisateljica, koja im je tom prigodom pročitala 3 pjesme o Gibarcu i gibarčanima. Baka Katica Hajduković svaki put teško doživljava dolazak u
operske scene: Rudolf Ertl (Grof), Bahrija Nuri-Hadžić (Grofica), Kornelija Ninković Grozano (Suzana), Milan Pihler (Figaro), Žarko Cvejić (Bartolo), Evgenija Pinterović (Marcelina) i drugi.Pregled potonjih premijera i obnova:
TV Vojvodina, osnivač SOS kanala Dragiša Kovačević i Jovan Sekulić iz Večernjih novosti. U kategoriji pedagoski radnici nagrade su pripale Fahrudinu Mavriću, Ani Pinterović i Zoranu Kostiću.
riječ« koje su izlazile od 1945. do 1956. godine Pinterović , Gibarac
Slobodan Malbaški (Vojvoda), Nikola Cvejić-Vladin (Rigoleto), Dara Stojković (Đilda), Žarko Cvejić (Sparafučile), Branko Pivnički (Grof Monterone), Evgenija Pinterović (Madalena)... U koje je i kakvo vreme ova premijera prikazana podseća nas, ne toliko podatak da je kao gost dirigovao nemački dirigent Herman Šreder, koliko jedan
godine kao peto dete šabačkog trgovca Dime Ljočića. Osnovnu školu je završila u Šapcu, a potom prešla u Beograd gde ju je prihvatila njena bivša učiteljica Persida Pinterović , koja je bila nastavnica Više ženske škole. Slušala je predavanja na prirodno-matematičkom odseku Velike škole, a sa sedamnaest godina se odvažila da krene u Cirih i
dvora. Tad pobježe Hasanaginica da vrat lomi kule niz pendžere; za njom trče dv ' je ćere djevojke: "Vrati nam se, mila majko naša; nije ovo babo Hasan-aga, već daidža Pinterović beže ". I vrati se Hasanaginica, ter se vješa bratu oko vrata: "Da moj brate, velike sramote gdje me šalje od petero djece" Beže muči, ništa ne govori, već se maša u džepe
Vojislava Vojina Turinskog. Gošća, Jelica Hristić, pevala je rolu Santuce, Stepnjevski, takođe gost, tumačio je lik Turidua, Rudolf Fejfar je bio Aflio, Evgenija Pinterović majka Lučija, a gospođica Jocićeva Lola. Ovog puta kritika je veoma blagonaklona: orkestar je bio odličan, kao i protagonisti, osim što scenski neiskusna
, doneo je glumački odličnog ali glasovno sasvim nezadovoljavajućeg Turidua, dok su novi bariton Aleksandar Balaban kao Alfio, Stefanija Polič kao Lola i Evgenija Pinterović , već dokazana Lučija, kao i orkestar pod vođstvom Hristića pozitivno ocenjeni. Mihailo Karakaš je Kavaleriju obnovio 25. maja 1934. Dirigent je bio Alfred Podres, a
je takođe tumačio gost, Jovan Stefanović, Lolu je igrala Branka Đorđević, a u ulogama Turidua i Lučije pojavili su se raniji uspešni tumači, Krsta Ivić i Evgenija Pinterović . Ovog puta, predstava je na premijeri igrana uz jednočini balet Šeherezada Nikolaja Rimskog Korsakova, da bi potom činila celovečernji program uz balet Polovecki
kao član ansambla. Milica Miladinović je tumačila lik Alfijeve žene Lole, Aleksandar Marinković mladog seljaka Turidua, Nikola Cvejić kočijaša Alfija, a Evgenija Pinterović je i dalje bila majka Lučija. U predstavi je učestvovao i hor CDJNA. Posle Kavalerije te večeri je igran balet Krešimira Baranovića Licitarsko srce. Neke uloge su
nekadašnja članica moskovske opere Zimina, dok je Onjegin bio bariton Vernon. U podeli su bili još neki solisti koji će potom decenijama biti stubovi kuće. Evgenija Pinterović bila je prva dadilja Filipjevna, knez Gremin je bio crni bas Evgenije Marijašec, Zarecki - dugogodišnji nezamenjivi Don Bartolo Tucaković. Do kraja sezone, do leta
je rađen po nacrtima Vladimira Zagorodnjuka, a kostimi po nacrtima Milice Babić. Tatjana je bila Inka Đukić, Olga Božica Sarvan, Filipjevna nezamenjiva Evgenija Pinterović , Onjegin Pavle Holodkov, Lenski Aleksandar Marinković, Knez Gremin Branko Pivnički, Trike takođe večiti Dragi Petrović. Ova sasvim klasično-realistička
u pothvatu za obnovu ove župne crkve. Pinterović , čije nadahnuće služi kao poticaj ostalim Gibarčanima da ustraju u ljubavi i vjeri. Govoreći pohvalnim riječima o knjizi i autorici, župnik je obećao da će njezina
. Sportski novinari: Jovan Sekulić (Večernje novosti), Dragiša Kovačević (SOS kanal), Lazo Bakmaz (RT Vojvodine). o Pedagoški radnici: Fahrudin Mavrić, Ana Pinterović i Zoran Kostić. Sportisti u olimpijskim sportovima: stonoteniser Aleksandar Karakašević, odbojkašica Jovana Brakočević, rukometaš Momir Ilić, odbojkaš Ivan