šezdesetih godina prošlog veka. Ona je najveća. Nakon drugog svetskog rata Nacionalna košnica je modifikovana i plodište je produbljeno do dubine od 12 ½ inča. Engleski merni sistema oduvek je zadavao glavobolju pri prevođenju dimenzija u
. Više je primerena stacionarnom pčelarenju jer nije ih lako ni seliti na udaljene paše. Englezi su davno uočili da plodište od 45000 ćelija nije dovoljno veliko i da zahteva pažljiv rad i intervencije tokom prolećnog razvoja kako bi se izbeglo
tokom prolećnog razvoja kako bi se izbeglo rojenje društava. Dva WBC nastavka zajedno imaju istu zapreminu kao i DB plodište . Nacionalna košnica je nešto veća i njene unutrašnje dimenzije su 424 X374mm. Spoljne dimenzije košnice su 460 X460mm
460 X460mm. Ima 11 ramova i samim tim 50 000 ćelija u jednom nastavku. Mnogi engleski pčelari smatraju da ni ova veličina plodišta nije optimalne veličine. Ova košnica je bolja za transport i zato je koriste profesionalni pčelari. Nakon drugog
pčelari. Nakon drugog svetskog rata Nacionalna košnica je produbljena na 12 ½ inča ili 317 mm radi povećanja plodišta čime je broj ćelija uvećan na 72000. Moje pitanje je koja veličina plodišta bi bila optimalna u ovom slučaju
na 12 ½ inča ili 317 mm radi povećanja plodišta čime je broj ćelija uvećan na 72000. Moje pitanje je koja veličina plodišta bi bila optimalna u ovom slučaju
, koje su bogate ribom. plodišta , neophodno je raditi i na veštačkom mrestu, gajenju i poribljavanju divljih vrsta. Prilikom tog posla mora se strogo
na nekim terena imali vrlo mali unos. Ali tamo gde je bio takav da i pčelar može imati koristi, medišta imaju malo meda, a plodišta zakucana medom i pčele hoće da se roje. I taj prirodnjački princip treba pčeli se pretvori u protivrečnost i onda se malo
hoće da se roje. I taj prirodnjački princip treba pčeli se pretvori u protivrečnost i onda se malo više potražuje po plodištu (naročito kod DB košnice). Zanima me hoće li zagovornici nediranja meda iz plodišta malo zaviriti i u taj nedodirljivi
i onda se malo više potražuje po plodištu (naročito kod DB košnice). Zanima me hoće li zagovornici nediranja meda iz plodišta malo zaviriti i u taj nedodirljivi prostor u potrazi za viškovima meda ovog puta. I napustiti sveti postulat koji javno
za viškovima meda ovog puta. I napustiti sveti postulat koji javno propagiraju i vrcati iz nedevičanskog saća i iz plodišta .
. I tu je bilo prilično meda (starog, koji će verovatno završiti u kantama kao novi). Podiže ga bez problema i nabacuje na plodište . Mislim da je ranije sam rekao da je 70 % invalid (valjda problemi sa kičmom). Nisu svi u situaciji da budu toliko fizički
. Sa manjim telima je to moguće i lakše. I sa gledišta fizičkog napora. Zamislite da se mora premestati teško DB plodište (ima ko može, ali ne svi ima i video snimak).
, najbrze se odluce za rojenje.To se desava zato sto kada pocne burna pasa, to je kod nas bagrem, pcele u DB12 prvo pune plodiste , naprave dobre medne vence i krajnje ramove pune meda, pa tek onda prelaze u gornje polumediste.2 polumedista koja su
u pocetku bagrema, deluju da im je dovoljno posla, ali problem nastaje sto se desi da pcele u DB12 nakon sto su napunile plodiste , umesto da predju gore, mogu lako doneti odluku da se izroje.Nazalost platio sam danak 2007 godine da su mi 2 najjaca