poluostrvu i jugozapadu bivšeg SSSR-a. Velik je kao veliki detlić, i slič mu je, ali na licu nema poprečnu crnu prugu, podrepak je svetlo crven, naraste do 23 cm. Ptica je stanarica, naseljava otvorene šumarke, parkove, vrtove. Ishrana je ista
izuzev Islanda, Irske, severa Engleske, Škotske, Danske. Vrlo je mali, nešto malo veći od domaćeg vrapca. Na stomaku i podrepku nema crvenog perja, mužjacima je teme crveno, a ženkama beložuto. Na ledjima se nalaze bele pruge. Naraste do 16 cm.
kod ušnih otvora je narandžasto. podrepak su mu crne boje, a mala letna pera su bela.
samo naznačena žuta boja, a kukma je jednobojno siva. Rep im je prošaran beličastim tačkicama, a unutrašnji deo repa i podrepak su žuto obojeni sa sivim crtežom.Tokom uzgoja uzgojene su nove boje pa danas imamo nekoliko nijansi sivih nimfi, od
crvenom macao arom. podrepak su plave boje, a dug rep je crven. Vrh krila je crveno obojen, potom sledi žuto malo letno perje, a velika letna pera su
crte crvenog perja, dok je pri donjem delu kljuna veće polje crnih crta. podrepak i trtica su plavo obojeni, a deo gornjeg dela dugačkog repa je crvene boje.
deo kljuna je svetlonarandžaste boje, a donji deo kljuna je manji i crne boje. podrepak su joj tamnoljubičasti, a masivan kljun je crne boje. Letna pera su svetloljubičastoplava, a pokrov krila, kao i rep je
, grudi i potiljak intenzivno crvene boje, a obrazi su mu beli. Deo grudi i stomaka su žuti, a potom sledi zelena boja do podrepka koji je crven.
civilizacije (kada smo sa Dusanovim zakonikom bili lider ondasnje evropske civilizacije, a danas jedan pokondiren podrepak ).
22 - 33 cm. Temeni deo glave i leđa su mu crne boje dok mu je trbušni deo prljavo bele. Mužjaci imaju crveni potiljak i podrepak . Ova vrsta naseljava sve vrste šuma, parkove, bašte. Hrani se insektima koje pronalazi ispod kore drveta, pa otuda
očiju je deblja crna traka koja je omeđena plavkastim perjem. Mandibula je pokrivena sjajnim crnim perjem, a butine, podrepak i ostatak perja tamnije su zeleni.
crvenog perja koje se poput trake proširuje prema sredini glave. Manje tamnocrveno polje perja je pri dnu stomaka, a podrepak je tamnoplav.
svetlije sivi, a kod nekih podvrsta gotovo beli. Leđa i krila su tamnosive boje, stomak i butine su svetlije sive boje, a podrepak i rep su žarkocrveni.
nema sopstveni parking. podrepnim perajem. Njuška joj je ispupčena, debela i tupa. Leđa su joj tamnomodra i zelenkasta, bokovi srebrnasti, a trbuh beo.
je od obične lisaste guske. Glava kanadske guske je crna sa belim podvaljkom, vrat crn, telo smeđe (braon), rep crn, podrepak beo. Belolika guska je crno-bele boje bez smeđih nijansi, odnosno glava je bela od korena kljuna pa gotovo do potiljka (