su u svoja staništa, umnožavajući, na taj način, pčelinja jatišta. Šumska prostranstva omogućavala su Slovenima bogat lov. U tu svrhu, kao pomoćnike, koristili su hrtove, sokolove, jastrebove i kraguje. U porečju, jezerskoj oblasti, polesju i primorju ribolov je često predstavljao osnovnu privrednu delatnost. Sloveni su u tom pogledu dominirali nad okolnim narodima učeći ih ribarenju, soljenju i sušenju ribe na suncu, vatri ili na dimu. Isticali su se kao dobri graditelji i
je kontinentalana, osim na Krimu gde je sredozemna. Najduže reke su: Dnjepar, Dnjestar, Južni Bug i Severni Donjec (Ukrajini pripada ušće Dunava). Akumulaciona jezera: Kijevsko, Kremenčuško i Kahovsko (sva na Dnjepru). Vegetacija u Polesju i na Karpatima je mešovita šuma (hrast, brest, bor, smreka, jasen), u središnjem delu šumostepa, koja prelazi na jugu u stepu i sredozemni tip na Krimu.
, uz čitavu Evropu, a u VII i VIII veku imamo podatak kako se tek bore za proširenje na istok od Rajne i Elbe? Šta ih je to moglo ukloniti tokom tri veka sa prostora od Elbe do Dona? Polesju , koja zahvata prostranstvo tek polovine jedne Engleske, tokom VI i VII veka zaposednu Balkansko poluostrvo sve do Peloponeza, celu centralnu Evropu i pojave se čak zapadno od Elbe?
(Kuusi 1957:146) ili kod Grka u Italiji veštice igraju (Kuusi 1957:146). Polesju " utopljenici suše veš "(Azimov 1983:215).
ustanovila da je u Zarubinjeckoj kulturi prisutan jak uticaj sa panonskog i dinarskog prostora, na osnovu nekih predmeta, pre svega zapona. Zarubinjecka kultura nastaje oko kraja 3. stoleća pre Hrista kao nova pojava u Podnjeprovlju i Polesju . Oko kraja 2. stoleća prerasta u Kijevsku kulturu 3 - 5. stoleća, nesumnjivo slovensku (nosioci Kijevske kulture potom dolaze u srpsko Potisje u vreme Huna). Otkriće K. V. Kasparove upotpunila su istraživanja P. Popovića, koji je
se koristi kao gorivo, kao đubrivo, i u hemijskoj industriji. Ekonomski su isplative i zalihe kamene i kalijumove soli. Rezrve nafte i prirodnog gasa su veoma skromne, tako da se većina energenata uvozi iz susedne Rusije (naftna polja u Polesju zadovoljavaju svega 30 % domaćih potreba). Postoje i značajnije zalihe uljnih škriljaca, procenjene na oko 8,8 milijardi tona. Najvažnije rafinerije nafte i gasa nalaze se u Novopolacku i Gomelju (50 % gotovih proizvoda se izvozi).
". Poljski naučenjak Rostafinski upozorio je na činjenicu, da su Sloveni reč bukva dobili od Germana; iz tog izlazi, da u prvoj postojbini Slovena nije bilo toga drveta. Takvo područje postoji, doista, oko srednjeg Dnjepra, u današnjem Polesju ; on je s toga sklon verovati, da je baš na tom području i bila prvobitna otadžbina slovenskih plemena.
teme vojevanja devojke-vojnika nalaze se u Vukovoj pesmi Car i devojka, u kojoj lepota devojka Polesju , i običaj zvani gіrka, koji predstavlja slobodne predbračne odnose omladine. Pitanje je da li su ovo karike jednog lanca - arhaične amazonske slobodne žene, koja u Ukrajini doduše nikad nije bila ropkinja u bukvalnom i prenosnom smislu,
koji se valjaju po njima osobito ka ženama. Na ovaj mehanizam upućuju neki đurđevdanski obredi (zabeleženi u Bugarskoj) u kojima se bezdetne žene, rano ujutro valjaju gole po rosi na livadama s magijskim verovanjem kako bi začele.54 U Polesju , istoga dana devojke su se valjale na livadama, preko izniklih useva kako bi zadobile snagu, a i da kako bi se zaštitile od rusalki.55 Isti magijski princip nalazi se i u obredima kupanja, tj. pranja rosom. Kod Istočnih Sloveni (
i nomadi sahranjivali kasnije svoje mrtve. Ali je verovatno da su se tu prvobitno stavljali ili gradili razni predmeti, kao na pr. prosto veće kamenje, ili stubovi od otesanih stabala, ili kakvi stočići, ili otsečene klade (srav. narubi u Polesju ), ili čak i male kućice sa krovovima koje su izražavale želju da se načini mesto za žrtvu ili za odmor duše. Imamo nekoliko starih nagoveštaja o sličnim predmetima arheoloških dokaza je malo. 65 Ali su u srednjoj Rusiji, sve do u najnovije
same imperije - kad se na njihovim leđima polako i istorijski nečujno počelo širiti more Slovenstva. Bez država i bez vladaoca, kako Prokopije veli, živeći u demokratiji ", ti su Sloveni bili neretko nastanjeni oko Visle, po močvarnom Polesju , bez ikakve jače međusobne kohezije, u primitivnoj plemenskoj organizaciji po župama. Bila je to još prirodna praanarhija u kojoj je retko stanovništvo, po etničkom zakonu ozmoze, pomalo prodiralo u puste nenaseljene krajeve,