grupom "Anonimus Srbija ", kao i da je bio član nekoliko hakerskih grupa. pretresnog veća Višeg suda u Beogradu njemu je produžen pritvor do dalje odluke suda.
namjere bosanskih Srba, s ciljem da se počini genocid u spomenutim općinama i uništi dio bosanskih Muslimana. Odluka Pretresnog vijeća u pogledu oslobađanja Radovana Karadžića po tački genocida u nekim istim općinama ukazuje da haški Sud bježi od
optužuju danskog sudiju za kršenja sudske etike i zapaljive insinuacije protiv predsedavajućih sudija Žalbenog i Pretresnog veća za čije nedavne presude Harhof misli, ili barem sumnja, da su mogle da budu donete pod pritiskom vojnih
glasova donelo oslobađajuće presude u predmetima Gotovina-Markač i Perišić, kao i Alfons Ori / Orie, predsedavajući Pretresnog veća koje je, takođe nadglasavanjem, oslobodilo Stanišića i Simatovića.
, ubistva, nehumana dela i okrutan tretman tokom i nakon operacije Oluja. Pretresnog veća Tribunala, spojena sa optužnicom druge dvojice generala, Ivanom Čermakom i Mladenom Markačem.
najkontroverzniju odluku do sada. Pretresnog veća iz aprila 2011. godine, kojom su dva hrvatska generala, Ante Gotovina i Mladen Markač, proglašeni krivima za
do zaključka da je granatiranje imalo protivpravnu svrhu proterivanje civila. Ovo bi ostavilo netaknutim i nalaz Pretresnog veća da je ZZP postojao, i da su u njega bili uključeni najviši predstavnici političkog, vojnog, i policijskog
o nameri proterivanja, naglašava krucijalni značaj toga da li su napadi bili protivpravni, ono ispravno čita presudu Pretresnog veća.
da na odlučujući način utvrdi da su oni koji su granatirali činili to sa namerom da prisilno rasele civile (presuda Pretresnog veća, pasus 1755). Drugim rečima, ono što čini mogućim zaključak o postojanju namere da se civili proteraju je
zaključilo da je granatiranje Knina bilo bez izbora ciljeva. Pošto je tako, zločin proterivanja nije dokazan, a nalaz Pretresnog veća o ZPP čija je svrha proterivanje Srba ne može da opstane.
veća o ZPP čija je svrha proterivanje Srba ne može da opstane. Pretresnog veća o nezakonitim napadima, zbog neodgovarajućeg stanarda koji je to veće koristilo u oceni protivpravnosti.
udaljena 300 do 700 metara od najbližeg cilja sa liste artiljerijskih ciljeva koju je imala Hrvatska vojska. Pretresnog veća, jedino razumno objašnjenje za tako veliki broj projektila koj su pali daleko od identifikovanih
do ovog zaključka došlo jednoglasno. Pretresnog veća. Za tročanu većinu koja je glasala za oslobađajuću presudu predsednika MKSJ, Teodora Merona (iz Sjedinjenih
(iz Jamajke), i dugogodišnjeg člana Žalbenog veća Mehmeta Gineja (iz Turske) u odsustvu obrazloženog mišljenja Pretresnog veća o tome na osnovu čega je izgradilo standard 200 metara, činjenica da je relativno veliki broj projektila pao više
. pretresnog veća i pristanka optuženog.