slični izrazi i sinonimi u savremenom srpskom, hrvatskom i slovenskom
Sličnost reči ili fraza u rezultatima zavisi od toga, koliko puta se reč ili fraza pojavlja u sličnom kontekstu kao "prizidana".
Primeri iz opštega korpusa
Korpus srWac
srWaC je korpus srpskog jezika (Clarin.si)
Jovan Rakić. Na starom crkvištu podigao je bogomolju i konak. Nešto kasnije (1893), postavljedn je ikonostas, a potom prizidana priprata i izgrađeni konaci. Konačno uređenje obnova manastira završena je 1977. godine.
postolju. U uglovima postolja su ugrađene plitkorezane rozete, jedini arhitektonski ukras crkve. Kapela, prizidana sa južne strane, sačuvana je u ostacima. U vekovima razvaljenom hramu samo su bledi ostaci fresaka odoleli vremenu.
jednobrodna građevina sa kupolom, tročlanim oltarskim prostorom, pravougaonim pevnicama, pripratom sa dve kapela prizidane uz nju. U obradi arhitekture pojavljuju se gotički i romanogotički elementi, dok po prostornom sklopu gradačka
i đakonik su prošireni. a bočne kapele uz staru pripratu naknadno su prizidane. Priprata je takođe kasnije prizidana . Visoka kula-zvonik zidana je u isto vreme kada i spoljna priprata. Crkva je zidana kamenom i opekom. Po svojoj
utvrđene četvorospratne kamene kule bez otvora i ulaznih vrata. U nju se ulazilo najverovatnije lestvama ili kroz prizidanu prizemnu zgradu na istočnoj strani, koja je bila polubočasto zasvedena.
m, i manja bočna, od 1,10 m, koja su vodila u južni brod. Uz južni zid bazilike, bliže njegovom istočom kraju nalazi se prizidana manja kapela pravougaone osnove, unutrašnjih dimenzija 3,50 x2, 80 m, sa polukružnom apsidom na istoku, prečnika
narteksa otkriveni su ostaci jedne naknadno dozidane prostorije. Tragovi tih poznijih zidova su veoma oštećeni. Ova prizidana prostorija je verovatno aneks. Bio je izdužene pravougaone osnove, širine 3,30 m, a dužine preko 10 m. Moglo mu se prići
. Crkva je imala pripratu, i ona je najverovatnije naknadno dozidana. Prilikom iskopavanja priprate koja je bila prizidana uz crkvu s zapadne strane pokazalo se da je njen severni zid sačuvan samo u temeljnoj zoni do 0,40 m visine. Građen je od
se iz dva dela: prvi deo čini glavna crkva, sazidana izvorno kao jedna celina, a drugi deo - spoljašnja priprata, prizidana uz prvobitnu zapadnu fasadu crkve, u drugoj četvrtini XIV veka. Bila je otvorena sa tri strane i nad njom se, po svemu
namenu. Jedinstven prostor naosa zasveden je poluobličastim svodom, a priprata kao posebno odeljenje kasnije je prizidana uz hram. U ovoj neupadljivoj, čak bezličnoj arhitekturi krije se izvanredan slikani ansambl koji su živopisci,
je spolja i iznuta polukružna. Priprata kvadratne osnove, sa dva široka, lučno završena bočna prolaza, naknadno je prizidana . Sa unutrašnje strane podužni zidovi su raščlanjeni parovima naspramnih pilastara premošćenih ojačanim lukovima,
je spolja i iznutra polukružna. Klesani ktitorski natpis govori o zidanju crkve 1649 / 50, dok je pravougaona priprata prizidana nešto kasnije. Opisana konstrukcija kao i znatne dimenzije građevine uslovljene su graditeljskim ostacima starije
na oltaru, 1 na proskomidii 1 na parasporu, 2 na dve pievnice, 4 pod onim svodovima što drže kube veliko. Priplata stoi prizidana uz veliku cerkvu. Na tri stupa što drže priplatu dva svoda. Na sredi iednomalo kube. Na njemunema penđera. Više
male udaljenosti od ovog važnog grada nije duže mogla da se sačuva, pa je zapustela zajedno sa Srebrnicom. prizidana krajem XIV veka zapadno od crkve. Koncipirana je kao dvospratna kula sa zvonarom na vrhu. Osnova je pravougaona sa
na kockastom postolju. Ispred glavne fasade formiran je otvoreni trijem nadkriven sa tri male kupole. Uz južnu stranu prizidana je munara, koja je poslije udara groma 1911. godine, prezidana u vitkiju i višu i danas je jedna od najviših munara na