je dobio ime po najlepšoj i najupečatljivijoj klisuri na celom toku Dunava. Đerdapska klisura je najveća klisura probojnica u Evropi. Sastoji se od četri klisure i tri kotline koje su raspoređene sledećim redom: Golubačka klisura, Ljupkovska
kotlinu, u užem smislu, sa njenom sekundarnom morfo tektonskom celinom Vetanskom korutinom, vezuje mala probojnica Crvene reke, klisura Ždrelo. Ona je dugačka 1,5 km. Oligoceni sedimenti se uz severoistični obod kotline penju do
Djerdap, proglašen 1974. godine, a glavni prirodni fenomen je Djerdapska klisura Dunava, najduža i najveća klisura probojnica u Evropi. Naseljava ga više od 1.100 biljnih vrsta i vise od 150 vrsta ptica i sisara.
upotpuniti, ili baciti novo svetlo, na bolje razumevanje evolucije ovog terena, pre svega na morfogenezu Đerdapske probojnice .
1974. godine. Osnovni prirodni fenomen područja je grandiozna Đerdapska klisura Dunava, najduža i najveća klisura probojnica u Evropi. Đerdapsku klisuru čine četiri manje klisure i tri kotline, koje se naizmenično smenjuju u dužini od gotovo
u Evropi; najduza kompozitna dolina u Evropi, sa tri klisure, dva kanjona, i tri kotline; najveća i najstarija vodena probojnica u evropi u kojoj je Dunav najdublji i najuzi; najveći prirodnjački i arheoloski muzej u prirodi Evrope; najstarije
. probojnica Crvene reke u donjem toku i delu toka pri ušću. Dugačka je 1,5 km, a duboka 130 m. Vezuje Vetansku korutinu u obluku Crvene
Đerdap nazivaju i rečnim nacionalnim parkom, budući da značajan deo Đerdapa čini Dunav, a najveću i najdužu klisuru probojnicu u Evropi, čudesna Gvozdena vrata, samoniklom botaničkom baštom i najvećim evropskim arheološkim muzejom u prirodi.
vrelo. Osim izvorišta, kompleks obuhvata i park, sportske terene i restoran. probojnica Nišave koja u dužini od 17 km povezuje Nišku i Belopalanačku kotlinu. Posle Đerdapske, to je najduža probojnica u
duboka probojnica Nišave koja u dužini od 17 km povezuje Nišku i Belopalanačku kotlinu. Posle Đerdapske, to je najduža probojnica u Srbiji. Proglašena je parkom prirode. Osobeni je primer pojave i međudejstava geoloških, geomorfoloških i
je kasnije nestalo, a kroz 130 kilometara dug kanjon danas teče Dunav. probojnica u Evropi, a čine je četiri klisure i tri kotline. Bez dileme, najlepša je klisura Veliki kazan, čije se strane uzdižu i do
i etnoloških fenomena. probojnice , u hidrološkom smislu - to su reka Dunav i niz pritoka, od prirodnjačkih uslova - to je bogatstvo flore, faune,