sve žive. Ta koliko sam dragih Dubrovčana našao I sjena velikog Orsata Pucića šetala se sa mnom po Kalimegdanu i po Terazijama. Imao sam njegove
su ostali verni misli o našem jedinstvu kako je to bilo sve od vremena Pucića , dok je postojala zajednička Narodna stranka, dok još religija nije
Srpstvom, "kad slobodarska struja i plemenite reči Orsata Poce [ Meda Pucića ], brata mu Nika Velikoga i drugih pregalaca prodrmaše uspavanom
Srba Dubrovčana u XIX veku. Videli smo šta je Bersa mislio o kući Pucića i kako je pevao mladi Medo. Svakako je i ovo Pucićevo pevanje navelo Bana
kroz sadržaj almanaha, posle prvog pevanja Odiseje, u prevodu Meda Pucića , dolaze manji prilozi: pesme Preradovića, Pucića, oca i sina
, u prevodu Meda Pucića, dolaze manji prilozi: pesme Preradovića, Pucića , oca i sina Kaznačića; a od narodnih pesama tu je duga pesma o pogibiji
životu svoga grada ". [ 12, 228 ] Ne, ulazeći u svu delatnost Meda Pucića , s obzirom na našu temu, nećemo prećutati njegovu zbirku pesama "punih
sofizmima istorijskog prava ". Tek kada se uzme u obzir ova duboka misao Pucića o istorijskom pravu oseti se koliko su Hrvati, koji toliko ističu to
Jeremija Gagić, bivši Karađorđev borac rodom iz Gruže. [ 31 ] Pucića posle događaja 1848 / 9. postao je glavno sastajalište dubrovačke
Mato Vodopić itd. I apoteka Šarića bila je dugo godina isto što i kuća Pucića . [ 159, 128 ] Tu su se vodili politički razgovori i sklapali dogovori,
hrvatskom dinastijom. Taj talas suludog pohrvaćivanja naveo je Meda Pucića da u jednom pismu Bogišiću 1878. napiše i ovo: [... ] "Hrvati bi šćeli da
Slovinac u svom 20. broju iste godine: "Pogreb oplakanog Meda grofa Pucića beše 2. Julija. Sve što je odabranijega u gradu i Gružu zgrne se za
stiglo je i saučešće srpskoga kralja Milana Obrenovića. Pucića dugo su ostali vidni u Dubrovniku, u napisima mnogih naših ljudi od pera
. Pucića posebno se ističe kako je Luko Zore uporedio Pucića i Pavlinovića: "U
rada i misli Meda Pucića posebno se ističe kako je Luko Zore uporedio Pucića i Pavlinovića: "U Meda široki vidici na prirodnoj narodnoj podlozi, u