¶ Sekiću , 24. oktobra 1903. godine, u uglednoj porodici od oca dr Artura, inženjera rudarstva, šuma i željeznica i majke Aranke
dr Artura, inženjera rudarstva, šuma i željeznica i majke Aranke Fride rođene Ott. Osnovnu školu je pohađao i završio u Sekiću (Lovćenac), a potom se upisao u gimnaziju u Vrbasu koju je završio 1920. godine. U Zagrebu studira na Farmaceutskom
presudama sud pokazuje u kojoj su meri nestručnost i neefikasnost prisutni u srpskom pravosuđu - istakao je Vladimir Sekić , šef pravnog tima Aleksandra Pfajfera.
suđenja dovodi u nedoumicu da li je ikada trebalo da potraži pravdu u srpskom sudu po osnovu diskriminacije - dodao je Sekić .
kao deo imanja Maroti u županiji Bač-Bodrog. 1543. godine u urbarijumu nadbiskupije Kaloča pojavljuje se pod nazivom Sekić i tadašnji živalj je srpske nacionalnosti. Za vreme Jozefa drugog sekićku pustu naselili su nemcima iz doline Rajne. U
i tadašnji živalj je srpske nacionalnosti. Za vreme Jozefa drugog sekićku pustu naselili su nemcima iz doline Rajne. U Sekiću nemci ostaju 158 godina, dok se 1944. godine naselje opustošilo njihovim raseljavanjem. Nakon II svetskog rata, po
). Onaj, kod koga su odseli, zabeležen je u spisku kao domaćin. Katkada su i dve osobe zabeležene kao domaćin (Idvarnak, Sekić , Čenej). Koliko su se zadržavali u pojedinim mestima, nije nam poznato jer nisu beležili. Izgleda da su se svuda bavili
reda, o odlascima i seobama kolonista koji su došli iz Crne Gore, o nezaboravnim mirisima zavičaja o Zelenici, prvoj i Sekiću posljednjoj stanici na putu crnogorskih kolonista prema nepoznatoj vojvođanskoj ravnici. Danas, mnogo godina
Poema o seobi Ipak, priča o uglednom Radovanu Stevoviću, čovjeku koji je ovom malom bačkom selu koje se do tada zvalo Sekić dao novo ime Lovćenac ovdje živi i danas. U tom imenu se, kažu, skupila sva zavičajna čežnja kolonista iz tvrdih
, Radovan Stevović je bio istaknuti ratnik, partizanski oficir, rukovodilac transporta crnogorskih kolonista za Sekić , nosilac Partizanske spomenice i drugih visokih odlikovanja, poslanik u Skupštini nekadašnje AP Vojvodine,
. Jer, kako reče pjesnikinja Slavka Daković, Od Lovćenca do Lovćena / daljina se srcem mjeri Od Zelenike do Sekića Računa se da je prva grupa crnogorskih kolonista iz Barskog, Cetinjskog i Bokokotorskog sreza za Vojvodinu krenula iz
, Cetinjskog i Bokokotorskog sreza za Vojvodinu krenula iz sabirne stanice Zelenika, putovala nekoliko dana i u Sekić stigla 15. oktobra 1945. Ovo nam je juče potvrdio i Milan Maretić, jedan od najpoznatijih crnogorskih istraživača
crnogorskih istraživača naseljavanja crnogorskih kolonista u Lovćencu i Vojvodini. Naime, on tvrdi da je u Sekiću , odnosno u Lovćencu, naseljeno 1.056 kolonističkih porodica iz Crne Gore (po imeničnom registru), da su 732 porodice
Vujačić Sekić ¶
zvala Akcionarsko društvo za izvoz mesa, bilo prihvatljivo. Ali su bili nezadovoljni kada pošiljke predate u Kuli, Sekiću ili Velikoj Kikindi danima nisu stizale, a zbog lošeg rukovanja broj polupanih jaja sa 10 do 12 porastao na 200 do 300 po