Reyhanli trebaju učiniti sve kako se ne bi ugrozili dobri odnosi između tamošnjeg naroda i sirijskih izbjeglica, koji se nalaze na tom području . slivkata gi sobira pod edna senka. Drugo drvce nema naokolu. Samo pod nea može da se pikne glavata, da se zasolni zdivot od žeštinata. Slivkata im e kako rodnina, zašto Čočo na Čona i Damjan Dabiživ odamna živeat sami. Sinot na Čočo na Čona, Čudo na Čočo na Čona zagina kako rezerven oficir vo eden miniran manastir, a ќerkata na Damjan Dabiživ veќe deset godini e emigrant preku tri morinja. Čočo i Damjan sekoj den doaѓaat vo bavčata. Prv doaѓa Damjan Dabiživ; ќe sedne pod slivkata, kako sega
na tom području . Slivkata im e kako rodnina, zašto Čočo na Čona i Damjan Dabiživ odamna živeat sami. Sinot na Čočo na Čona, Čudo na Čočo na Čona zagina kako rezerven oficir vo eden miniran manastir, a ќerkata na Damjan Dabiživ veќe deset godini e emigrant preku tri morinja. Čočo i Damjan sekoj den doaѓaat vo bavčata. Prv doaѓa Damjan Dabiživ; ќe sedne pod slivkata, kako sega, i tu javno se smee, tu tajno plače, čekajќi Čočo na Čona da izleze od pčenkata .
, no slivkata gi sobira pod edna senka. Drugo drvce nema naokolu. Samo pod nea može da se pikne glavata, da se zasolni zdivot od žeštinata. Slivkata im e kako rodnina, zašto Čočo na Čona i Damjan Dabiživ odamna živeat sami. Sinot na Čočo na Čona, Čudo na Čočo na Čona zagina kako rezerven oficir vo eden miniran manastir, a ќerkata na Damjan Dabiživ veќe deset godini e emigrant preku tri morinja. Čočo i Damjan sekoj den doaѓaat vo bavčata. Prv doaѓa Damjan Dabiživ; ќe sedne pod slivkata , kako sega, i tu javno se smee, tu tajno plače, čekajќi Čočo na Čona da izleze od pčenkata .
reda piperki, malku luti, malku blagi, samo eden red domati, a po kraevite i ušte po nekolku stebla pčenka, dve-tri ogništa tikvi i strak ili dva bosilok. Samo tolku, no i toa e mnogu, pa često ostanuva taka, neobrano. Vsušnost, niv bavčata im e samo za da bidat eden do drug, zašto i koga sakaš i koga mraziš, mora da imaš nekoj što ti e blisku. Koga božem nešto rabotat, koga pretaat po bavčite, voopšto ne razgovaraat, no štom ќe se priberat pod slivkata , sekoj oddelno, sam za sebe, bez nikoj da go praša, ќe počne da ja fali senkata, i, taka, bez da setat, zbor po zbor, odnovo, kojznae po koj pat, ќe go počnat svojot čuden razgovor. Ne samo što ne si gi spomnuvaat iminjata, tuku ne ja spomnuvaat duri ni ličnata zamenka za vtoro lice ednina. Toa, vsušnost, i ne e vistinski razgovor, zašto i edniot, i drugiot, iako mislat na edniot, ili na drugiot, se obraќaat sekogaš kon nekoj
ličnata zamenka za vtoro lice ednina. Toa, vsušnost, i ne e vistinski razgovor, zašto i edniot, i drugiot, iako mislat na edniot, ili na drugiot, se obraќaat sekogaš kon nekoj tret, koj, se razbira, voopšto ne postoi. Eve, tokmu kako sega : slivkata .
mislat na edniot, ili na drugiot, se obraќaat sekogaš kon nekoj tret, koj, se razbira, voopšto ne postoi. Eve, tokmu kako sega : Slivkata se stresuva od žeštinata, od umorninata; muvite brborat i kasaat kako ludi, verojatno pak ќe vrne. Nikoj po vakvo promenlivo vreme ne doaѓa vo bavčite kaj Top Tašlari; samo Čočo i Damjan, i samo edno čudesno sitno, bi se reklo neverojatno sitno čoveče što yirka od pčenkata nad jazot .
goltki rakija od matarkata zakačena na vratot kako yvonec. Slivkata se stresuva od žeštinata, od umorninata; muvite brborat i kasaat kako ludi, verojatno pak ќe vrne. Nikoj po vakvo promenlivo vreme ne doaѓa vo bavčite kaj Top Tašlari; samo Čočo i Damjan, i samo edno čudesno sitno, bi se reklo neverojatno sitno čoveče što yirka od pčenkata nad jazot . slivkata . Toa e čad, pile prodolžuva čad kako toj i toj što prašuva. A toj i toj sigurno znae što čadi, a ne gori veli Čočo i tropka so glavata, vsušnost uživa kako pobednik tropkajќi po stebloto .
tvojata tambura, surtuk, tvoeto tezgere, tvojata lejka, tvojata vejka veli i dodava: Postojano veli treba da si nosi čador, mucko, ќe mu se kaže, oti rosa, milo, može da mi go narosi i da mi go rastopi, grutko, da ti go odnese suratot, surtuk, a bez surat si kako da ne si; ne možat da te prepoznaat kako čovek završi zadišan Čočo na Čona i se podmesti za da stane . slivkata e negova veli otsečno Damjan Dabiživ .
nosi čador, mucko, ќe mu se kaže, oti rosa, milo, može da mi go narosi i da mi go rastopi, grutko, da ti go odnese suratot, surtuk, a bez surat si kako da ne si; ne možat da te prepoznaat kako čovek završi zadišan Čočo na Čona i se podmesti za da stane . Slivkata ne e negova, i ne može da bide negova veli. Ako ne znae, neka vidi toj i toj kade se svrteni grankite
se svrteni grankite slivkata , svlekuvajќi se po stebloto i pretajќi po meѓata. Slivkata se trese, grankite treperat, listencata se ronat; da može taa sigurno bi pobegnala, bi našla ubavo mesto, so peperutki, so pčeli i so malku voda za da ne i paѓaat lisjata pred vreme, i tamu sreќno bi živeela .
: veѓite mu se isti so kosata po vrškite na dudulinjata, a ušite mu visat kako popareni lisja. Gi faќa kraevite i gi vrzuva na tilot, za da ne mu prečat: "Ne im e prvpat da vikaat za da bidat vo pravo ", promrmori i prodolži da si kopa svitkan pod kočankite . Slivkata se trese, grankite treperat, listencata se ronat; da može taa sigurno bi pobegnala, bi našla ubavo mesto, so peperutki, so pčeli i so malku voda za da ne i paѓaat lisjata pred vreme, i tamu sreќno bi živeela .