. Takvim postupkom jezik se do kraja ogoljuje, skida mu se jedna po jedna ljuštura značenja, smisla, ispituju se sve mogućnosti da bi se najzad došlo do samog jezičkog jezgra . spregova . Ponekad, dešava se upravo suprotno da nagomilanost i poduže kombinovanje tog malog broja jezičkih elemenata, tek na kraju permutacionog lanca dovodi do iznenadnog oslobađanja sve do tada brižljivo čuvane jezičke energije .
koji sadrže hloride. U alkalnim sredinama aluminijum je podložan vrlo intenzivnoj koroziji . spregova i lokalnog rastvaranja alumijuma .
dobro osmišljene igre laganog osvajanja vidokruga. Počev od najneposrednijeg okruženja, preko nadohvatnih Kela i Strazbura, pa sve dalje i dalje . spregova od metala, ne daruju samo statičku stabilnost objektu već pojačavaju transparentnost celine, kako u horizontalnom tako i u vertikalnom smislu .
se formirati na sledeći način: potreban i dovoljan uslov da bi proizvoljan prostorni sistem sila, koji deluje na telo, bio uravnotežen, jeste da su zbirovi projekcija svih sila datog sistema sila na ose Dekartovog pravouglog koordinatnog sistema, jednaki nuli i zbirovi momenata svih sila datog sistema sila za te iste koordinatne ose jednaki nuli . spregova sila ), ( ), ..., (, čiji su momenti, tada prva vektorska jednačina ravnoteže takvog sistema sila i spregova sila ima oblik ( 7.21 ), jer se glavni vektor ne menja. Međutim, druga vektorska jednačina ravnoteže ( 7.22 ) dobija drugačiji oblik. Dakle, vektorski uslovi ravnoteže proizvoljnog prostornog sistema sila i spregova sila glase :
deluje na telo, bio uravnotežen, jeste da su zbirovi projekcija svih sila datog sistema sila na ose Dekartovog pravouglog koordinatnog sistema, jednaki nuli i zbirovi momenata svih sila datog sistema sila za te iste koordinatne ose jednaki nuli . spregova sila ima oblik ( 7.21 ), jer se glavni vektor ne menja. Međutim, druga vektorska jednačina ravnoteže ( 7.22 ) dobija drugačiji oblik. Dakle, vektorski uslovi ravnoteže proizvoljnog prostornog sistema sila i spregova sila glase :
ose jednaki nuli . spregova sila glase :
sistema sila naziva rezultanta. Na osnovu toga sledi da se proizvoljni prostorni sistem sila za koji važi ( 7.16 ) svodi na rezultantu, čija napadna linija prolazi kroz redukcionu tačku O, pri čemu je : spregova sila čiji je moment jednak momentu bira se onaj spreg sila, za koji važi :
, a usmeren je na onu stranu sa koje se obrtno dejstvo sila sprega vidi matematički pozitivno, to spreg sila, osim na običajen način ( sl. 47 a ), može biti prikazan i na način kao što je učinjeno na sl. 47 b Dejstvo sprega sila u datoj ravni okarakterisano je njegovim intenzitetom i smerom. To ukazuje na mogućnost ozačavanja sprega sila krušnom strelicom, koja ukazuje na smer obrtnog dejstva sprega sila, i oznake za intenzitet tog momenta sprega sila ( sl. 47 c ) . spregova sila
da su dva sprega sila koji deluju na telo, čiji su momenti jednaki, međusobno ekvivalentni. Na osnovu dokazanih teorema se zaključuje da se spreg sila koji deluje na telo slobodno može pomerati u ravni svog dejstva kao i da se može preneti u ravan koja je sa njom paralelna. Iz ovoga sledi da je moment sprega sila koji deluje na telo, kao mera dejstva sprega sila, slobodan vektor i da se može preneti u bilo koju tačku tela zadržavajući njegov pravac, smer i intenzitet . spregova sila
tih ravni prava koja prolazi kroz tačke A i B ( sl. 49 ). Koristeći teoremu o slobodnom kretanju sprega sila može se zameniti nje, u ekvivalentnim spregom sila pri čemu sile i novog sprega sila deliju u tačkama A i B iste ravni. Takođe koristeći istu teoremu, spreg sila može se zameniti ekvivalentnim spregom sila pri čemu sile i novog sprega sila deluju u tačkama A i B ravni, odnosno. Ovim postupkom dobijena su dva sprega sila i koji imaju zajednički krak AB. Tako je polazni sistem spregova sila transformisan u novi
sila pri čemu sile i novog sprega sila deliju u tačkama A i B iste ravni. Takođe koristeći istu teoremu, spreg sila može se zameniti ekvivalentnim spregom sila pri čemu sile i novog sprega sila deluju u tačkama A i B ravni, odnosno. Ovim postupkom dobijena su dva sprega sila i koji imaju zajednički krak AB. Tako je polazni sistem spregova sila transformisan u novi spregova polaznog sistema sila su
sprega sila i koji imaju zajednički krak AB. Tako je polazni sistem spregova sila transformisan u novi spregova sila ( sl. 49 )
u novi spregova silaje vektor koji ima projekciju samo na osu upravnu na ravan dejstva svih spregova sila, pri čemu je ta projekcija jednaka zbiru projekcija momenata komponentalnih spregova sila na istu osu .
sila, može se uspostaviti veza. Momenti spregova polaznog sistema sila su spregova sila, pri čemu je ta projekcija jednaka zbiru projekcija momenata komponentalnih spregova sila na istu osu .
¶ spregova sila na istu osu .